Izložba "Tragovi humanosti" predstavlja splet pozitivnih priča iz užasa rata
"Tragovi humanosti" predstavlja, putovanje kroz historiju Jevreja Sarajeva i njihovih komšija, putovanje koje prati trag jedne posebne ideje o suživotu, dostojanstvu i hrabrosti, ili kako to kažu u Sarajevu, posebne ideje "komšiluka".
"Izložba je, kao što i sam naziv nagovještava, rezultat naše dugogodišnje potrage za dobrim ljudima koji su radili dobre stvari u teškim vremenima. To u jednoj rečenici objašnjava koncept izložbe", kazao je Šagolj na otvaranju.
Da bi napravili ovu multimedijalnu izložbu, inspirisanu serijalom članaka objavljenih u francuskom dnevnom listu Le Monde 2019. godine – reporteri Remy Ourdan i Damir Šagolj putovali su kroz dva grada koji simboliziraju Narode Knjige i rascjepe u današnjem svijetu: kroz Sarajevo, posljednji "Evropski Jerusalem" i prvu metu povratka nacionalizama na Stari kontinent, grad koji je na kraju 20. stoljeća bio pod opsadom i Jerusalem, centar svijeta, sveti grad tri monoteističke religije i epicentar previranja na Bliskom istoku.
Šagolj je objasnio da je izložba na početku imala koncept novinskog feljtona, a kako je taj feljton ljudima značio puno više nego što su očekivali, odlučili su uraditi nešto više.
Izložba prati historiju grada Sarajeva, počev od dolaska Jevreja iz Al-Andalusa do Sarajevskog Purima, od spašavanja dragocjene knjige Hagade do pomoći koju su Jevreji dobili od muslimana i kršćana tokom Holokausta, kao i pomoći koju su Jevreji pružili drugima dok su bili pod opsadom za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
"U samom srcu ove izložbe jeste uloga i sudbina jevrejske zajednice u opkoljenom Sarajevu kroz koju smo mi projektovali cijelu ovu priču o dobrim ljudima. Onda je ta priča otišla daleko u historiju, ali se raširila i daleko od Sarajeva", pojasnio je Damir.
Autori su išli tragom ljudi koji su pružili otpor, hrabrih boraca i heroja, do tada anonimnih, običnih ljudi koji čine izvanredne stvari dok rat i nasilje bjesne. Na tom putu su išli stopama muškaraca i žena koji su univerzalne vrijednosti stavili iznad identiteta, političkih i vjerskih sukoba.
"Izložba ne govori o pravednicima koje su institucije 'zakitile' ili im dodijelile priznanja već o onim ljudima na koje smo naišli za vrijeme našeg istraživanja", dodao je Šagolj.
Cijeli projekat je okarakterisao kao "splet pozitivnih priča iz užasne prošlosti kojim pokušavamo da slavimo ljude koji su svjetlo u tami".
Govoreći o ulozi umjetnosti u kulturi sjećanja istaknuo je njenu ogromnu važnost te da se sve ono što se dešava u ratu zapisuje i autorski obrađuje "jer ako mi to ne uradimo onda će te stranice historije ostati prazne i popunjavat će ih 'vlasnici' historije".
"Ono što kultura radi u ratu je garant da će se društvo po njegovom završetku oporaviti", poručio je.
