Mezarje Presjeka: Mjesto posebne duhovnosti koje otkriva nove detalje bosanske historije

"Mi smo u završnoj fazi otkopavanja civilnog dijela. Do nekih značajnih rezultata nadam se da ćemo doći u nekoj drugoj ili trećoj fazi kada ćemo preći na šehidsko mezarje i na potez musale, računamo da se nalazila u blizini mezarja. Pošto je kolegica Azra Redžić vršila istraživanja 80-ih godina prošlog stoljeća (Azra Redžić, Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984.) došla je do nekih rezultata koji su bili arheološko-antropološkog karaktera. Znači, neki ostaci dijelova skeleta su tada poslani u Beograd na analizu, gdje je utvrđeno da dva skeleta pripadaju anadolskom antropološkom karakteru, a jedan balkansko-dinarskom tj. domicilnom. Mi smo išli sistematičnije, u širinu i dubinu, došli smo do novih mezara, do ostataka nišana koji su devastirani i ta devastacija traje posljednjih 200 godina. Puno je kamenja tj. ostataka od mezara i nišana razneseno uokolo tako da mi pokušavamo sklopiti jedan mozaik kako je sve to izgledalo. Prema onomo što smo do sada istražili vidimo da je to jedno kao 'luksuzno' mezarje za to doba", ističe Muhtarević.

Mezarje za koje se pretpostavlja da datira iz polovine 15. stoljeća, desetak ili 20 godina prije dolaska sultana Mehmeda II Fatiha u Bosnu, kroz dugi vremenski period uništavano je iz različitih razloga, namjerne devastacije, uzimanja suvenira, a nešto i iz neznanja, tvrdi Senad Čengić.

"To je bilo u interesu svima koji su htjeli uništiti dokaze o postojanju muslimana prije Fatiha. Ovdje je nametnuta jedna iskrivljena historiografska činjenica koja nije tačna - da su muslimani došli u Bosnu s Fatihom 1463. i da je islam donesen sa sabljom i da su ljudi pod prisiliom prihvatili islam. Još jedan razlog nestanka najvećeg broja onih dijelova iznad nišana od metar, metar i po, je tarih, odnosno tekst koji potvrđuje o kome se radi, kad je rođen i kad je umro. Toga nema, a svi donji dijelovi postoje. Mi možemo zamisliti da su ispucali, ali ih nema uopće, iako znamo da mermer ne može istruhnuti, nije to drvo. Drugi vid devastacije se odvijao tako što su mnogi prolaznici, istraživači iz austrougarskog perioda odnosili neke od njih, možda u različitim muzejima ima tih nišana. Imali smo i mermerne ploče izuzetno lijepo ukrašene reljefima, koje su vjerovatno završile kao mozaici u nečijim avlijama. Zatim sedreni blokovi, kamenovi teški po dvije-tri stotine kilograma koji su odnošeni i ugrađivani u kuće. Mi smo kroz kampanju zaštite stećaka kao kulturno-povijesnog naslijeđa zanemarili taj rani osmanski period. Presjeka je definitivno izvanredno arheološko nalazište, važno kulturno-povijesno mjesto. Na Presjeci su morali postojati stambeni objekti, to je bilo strateški i vojno vrlo važno mjesto", tvrdi Čengić.

Za ovo mjesto veže se i predaja da se upravo tu dogodila bitka za Bosnu između sultanove i vojske bosanskoga hercega Stjepana Kosače. Prema predanju, vojske su se "presjekle" i otuda vjerovatno dolazi toponim 'Presjeka'. Pretpostavke su i da je na Presjeci bila džamija čijih tragova više nema.

Obnoviti musalu i nastaviti tradiciju prvih muslimana

"Znamo gdje je bila musala, to je otvoreni prostor gdje su ljudi klanjali u vrijeme kad su vremenski uvjeti bili dobri. Cilj nam je restaurirati mezarje, konzervirati ga i zaštititi od daljnjeg propadanja. Da imamo jednu cijelinu koja je vizuelno atraktivna kao turistička destinacija, u duhovnom smislu želimo obnoviti musalu da bar jednom godišnje napravimo vjersku manifestaciju koja će nastaviti tradiciju prvih muslimana, ukinutu u proteklim stoljećima kad je Presjeka izgubila značaj u tom nekakvom strateškom smislu, vjerovatno nakon što je Fatih prošao dalje. Ustikolina je najveća muslimanska kasaba u predosmanskom periodu, mi imamo džamiju koja je napravljena 15 godina prije Fatiha. Presjeka je bila granica koja je omeđavala muslimansku enklavu u odnosu na ostatak Bosne. To je Bosanska enklava gdje su vladali suživot i sklad. To je bio spoj kultura i civilizacija, u to vrijeme imate lokalne muslimane, muslimane s istoka i imate bogumile, dvije vjere i tri naroda koji žive u miru i suživotu desetinama godina. Mi želimo obnoviti tu duhovnost koja je postojala, rehabilitirati je kao povijesnu činjenicu u vrijeme kada su napadi na zajedništvo, na korijene toliko izraženi da se moramo opirati na takav način. Imamo u planu napraviti i objekte koji bi pružili mogućnost turistima da popiju kafu, prenoće, da ta ponuda ne završi u kratkotrajnom obilasku", ističe Čengić.

Muftija goraždanski Remzija ef. Pitić podsjeća da je dio lokaliteta na Presjeci, od 40-ak dunuma, gruntovno vlasništvo IZ.

"Medžlis IZ Ustikolina je vlasnik dijela objekta, dio je i dalje u državnom vlasništvu, a dio je potpuno uništen. Lokalitet Presjeke će nam otkriti nešto što u ovom trenutku ne možemo ni slutiti, jer ćemo u njemu, vjerovatno, prema preliminarnim pokazateljima koje sada imamo, otkriti najmanje 1.000 godina naše povijesti preko različitih tipova grobnica koje smo već ustanovili da postoje tu. Vjerovatno ćemo dobiti neke pokazatelje koji će kazati da ništa nije onako kako nam je kazivano da jeste. Mi ćemo sa svoje strane učiniti sve da imamo neke nove, naučno utemeljene pokazatelje objektivne istine koji će o jednoj dionici naše povijesti kazati upravo ono što ta povijest i jeste bila, a ne ono što nam je ofarbano, servirano ili što smo 'progutali'. To će biti jedno nevjerovatno bogatstvo koje će pokazati da je Presjeka bila lokalitet koji ima posebno mjesto i u duhovnom smislu. Ne postoji nijedan lokalitet na području goraždanskog muftijstva koji u zraku ima toliko duhovnosti kao što to ima Presjeka", ističe Pitić.