Muzej Sarajevo: Turistima najzanimljivije Gavrilove stope i skulpture Ferdinanda i Sofije
Postavka u Muzeju Sarajevo 1878 - 1918 pruža pogled u daleku prošlost, pokazuje način življenja u tom periodu, kulturni i socijalni razvoj bh. stanovništva, a centralna tema je Sarajevski atentat. Na ulazu u Muzej i danas stoje izlivene stope Gavrila Principa, pripadnika organizacije "Mlada Bosna" koji je izvršio atentat na Austro-Ugarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu suprugu. Posjetioci obavezno slikaju ovaj eksponat i pokušavaju odrediti u kojem je položaju stajao Gavrilo kada je pucao, te kolika su mu stopala bila.
Kada prođete glavni hol, kao da se vraćate stotinu godina unazad. S vrha prostorije s osmjehom vas "pozdravljaju" statue Ferdinanda i Sofije u prirodnoj veličini s kojima se posjetioci rado fotografišu. Uhvaćen je trenutak kada su izlazili sarajevske Vijećnice i krenuli ka bolnici. No, skrenuli su pogrešno i kada je vozač krenu o u rikverc, na mjestu kod današnjeg Muzeja, Princip je bio nekoliko metara udaljen, kod mosta Latinska ćuprija, i pucao je. Taj pištolj se nalazi u muzeju u Beču, no isti model iz tog vremena smješten je i u Muzeju Sarajevo. Okružen je drugom vrstom oružja, a s njegove desne strane nalaze se originalne hlače i torba Gavrila Principa. Također, tu je originalna optužnica izdata za atentat, te dnevna štampa koja je pisala o tom događaju.
No, Muzej Sarajevo nudi i više od uvida u atentat. Kako nam je rekao kustos prof. Mirsad Avdić, u postavci se nalazi 15 tema koje daju uvidu period 1978 - 1918.
"Centralna tema je atentat, no tu ima dosta toga. Malo ko zna da se u BiH NVO sektor počeo razvijati prije stotinu godina. Tada su se formirale prve organizacije žena (1892.), automobilizma, biciklista, pjevača, arhitekata... Također, rijetko ko zna da je u BiH održan Prvi svjetski kongres arheologa 1894. godine. Tada su javno priznati stručnjaci arheolozi iz Zemaljskog muzeja koji je nakon 100 godina zatvoren", rekao nam je Avdić.
Originalne slike naših umjetnika pokazuju koji pravci su tada bili aktuelni, te kakav je utjecaj okupatora bio na umjetnost. Tu su i brojne medalje, priznanja, satovi, fotografije, ali i dokumenti.
"BiH je dobila priznanje za Bosanski paviljonom za najbolje arhitektonsko rješenje na EXPO 1800. godine. Prvi Ustav dobila je 1910. godine i Sabor kada počinje parlamentarni život BiH", dodao je Avdić.
Među fotografijama nalaze se i one na kojima su prikazani Bosanci i Hercegovci koji su bili vrbovani u Austro - Ugarsku vojsku. Slali su ih na najteža ratišta, a na fotografijama je prikazan Sočanski front te groblja u kojima su sahranjeni naši ljudi.
Sve te fotografije i eksponati služe kao podsjetnik na dešavanja u dalekoj prošlosti. No, i kao upozorenje kako da nastavimo našu budućnost. Zbog toga je manifestacija "Sarajevo srce Evrope" kojom se obilježava 100. godišnjica od početka Prvog svjetskog rata prilika za promoviranje mira, tolerancije i suživota, te poruka da ratovi širom svijeta trebaju zauvijek prestati.
