"Naših 115 godina": Priča o Proleteru, najstarijem kulturno-umjetničkom društvu u BiH
Proleter je najstarije kulturno-umjetničko društvo u Bosni i Hercegovini nastalo još za vrijeme Austro-Ugarske monarhije 1905. godine. Proleter se rađao radničkim pokretom, grupa radnika, entuzijasta zaljubljenih u muziku sastala se u kafani kod "Andrijinice" kako bi razgovarali o tegobnom životu radnika, njihovim duhovnim potrebama, potrebi izražavanja i reagovanja na zbivanja oko sebe.
"Proleter djeluje već 115 godina u našoj zemlji. Njegov zadatak je da čuva kulturnu baštinu naroda koji žive na ovim prostorima. Osnovan je kao radničko pjevačko društvo. Potom je osnovan narodni orkestar, a kasnije i folkor. Osim toga Proleter je oduvijek težio da zadrži svoje ime. Iako su njegovo ime često vezali za neke prošle sisteme, to nije tako. Proleter znači slobodan čovjek, nezavistan od bilo koga", kazao nam je na početku razgovora sekretar KUD-a Proleter Sulejmen Skenderagić.
Proleter su osnovali: Rudlof Fatner, Mustafa Handžić (obućar), Vjekoslav Hodak, Ilija Kamber (zidar), Mihajlo Petrović (slagar), Anto Salamunović (moler), Ivan Salamunović (krojač), Stevan Sekanić (zidar), Mićo Sokolović (knjigovezac), Ivan Šapina (stolar), Luka Tonković (zidar) i Alojz Župančić (krojač) koji je i predsjedavao Skupštinom.
Ratne godine u Proleteru
Budući da je ovo udruženje preživjelo pet društvenih uređenja i nekoliko ratova, nema registar svojih članova. No kako nam je kazao Skenderagić, procjenjuje se da je ta brojka veća od 30.000 članova.
Do početka ratnih dejstava 1992. godine "Proleter" je bio jedno od najafirmisanijih društava, kako u državi tako i u mnogim zemljama širom Evrope. No ratom porušene prostorije usporile su planirani rast ovog kulturno-umjetničkog društva.
Za vrijeme agresije na našu zemlju preselili su se u prostorije Mjesne zajednice na Marijin-Dvoru. Tu su se članovi društva družili i održavali kontinuitet da se društvo i njegovo ime ne ugase. zbog učestalog granatiranja morali su obustaviti probe. Matična knjiga, dnevnice, kasete, priznanja, suveniri - sve je bilo uništeno.
"Gotovo cijeli fond koji je prikupljan duže od stotinu godina za vrijeme rata je uništen. Ostale su nam dvije harmonike. Međutim sada imamo oko 30 instrumenata. Također na repertoaru imamo i 11 scenskih postavki i za sve imamo kostime", kazao nam je Skenderagić.
Proleter danas
Zahvaljujući entuzijazmu rukovodstva i članova sekcija, poslije rata je Proleter ponovo stao na domaću i evropsku scenu kulturno-umjetničkog stvaralaštva. Danas ima više od 300 stotine članova, raznih dobnih skupina od šest pa do 70 godina, a najstariji član Proletera ima čak 94 godine.
Trenutno djeluje šest sekcija: Folklorni ansambl (dječiji, pripremni i izvođački), narodni orkestar, vokalni ansambl, horske sekcije, dramski studio "Pro teatar“ i plesni studio "Let's Dance“.
Ono što je posebna čar vidjeti na probama RKUD Proleter jeste mnogo lijepo odgojenog mladog svijeta spremnog za druženje i stvaranje lijepih uspomena. Džana Olovčić je članica Folklornog ansambla već deset godina. Kaže nam da su mladima ipak posebna radost, motivacija i nagrada bila i ostala putovanja.
"Mladima su najinteresantnija putovanja, ali posebna čar je upoznavati ljude koji imaju slična interesovanja da očuvaju kulturu i tradiciju. Pri tome mi sve to radimo na moderan način, druženjem, organiziranjem zabava, putovanjima i nastupima", kazala nam je Džana Olovčić.
Adi Sinanović, koji je već četiri godine član narodnog orkestra, kazao nam je kako većina mladih ima iskrivljenu sliku o našoj kulturi i tradiciji, ali općenito i o kulturno-umjetničkim društvima.
"Međutim, kada dođu ovdje, vide da to nije tako kako su im ljudi pričali ili kako su oni to zamislili i da je to jedna divna stvar. Osim toga, ovdje sam stekao lijepa prijateljstva. Mi smo jedna prava mala porodica", rekao nam je Adi.
S djecom, omladinom, ali i starijim članovima rade sljedeći stručni rukovodioci: Melisa Kamarić (dječiji i pripremni ansambl), Emir Ibrahimagić (izvođački ansambl), Rifat Avdić (narodni orkestar), Nenad Tesić (hor), Miroslav Pilj (drumski studij) i AMina Kruhović (vokalna sekcija). Adi i Džana nam kažu kako sa stručnim rukovodiocima mogu razgovarati o svemu, ali da postoji red i hijerarhija.
Nagrade i finansiranje
Proleter je učesnik brojnih festivala širom Evrope, sjeverne Afrike, Azije i nosilac festivalskih priznanja. Nosilac je i najvećih priznanja grada Sarajeva, Bosne i Hercegovine te u konačnici velikog broja zemalja širom Evrope i svijeta. "Sve nagrade u bivšem sistemu je naše društvo osvojilo. Međutim, dvije najznačajnije nagrade su Šestoaprilska nagrada i Orden bratstva i jedinstva, što je u bivšoj Jugoslaviji bilo najveće priznanje", kaže nam Skenderagić.
Ističe kako je najponosniji na samoodrživost društva, bar kada je riječ o osnovnim djelatnostima.
"Društvo je samoodrživo, ali ako hoćete nešto da nadogradite, kupite nošnje, instrumente, odemo na neku turneju, mi apliciramo na razne projekte i od tih sredstava kupujemo instrumente, nošnje, organiziramo koncerte i manifestacije", kazao je.
Ova godina je, ističe nam, u znaku obilježavanja 115 godina Proletera, a aktivnosti povodom obilježavanja ove godišnjice uveliko su počele. Svoje slavlje započet će koncertom koji će se održati 31. januara 2020. godine u svečanoj sali RKUD Proleter od 19:30 sati.
Potom će svaka sekcija imati svoje cjelovečernje koncerte, a na jesen će biti održan i veliki koncert u Narodnom pozorištu u Sarajevu.
