Zavirite u restauriranu Despića kuću u Sarajevu: Otvorena je danas na pravoslavni Božić
Despića kuća pripadala je imućnoj, pravoslavnoj porodici Despić koja je kuću poklonila gradu zajedno s još jednim objektom u kojem je danas smješten Muzej Sarajeva.
Najstariji dio kuće izgrađen još u 17. stoljeću, a kuću je gradu poklonio Pero Despić krajem 60-tih godina prošlog stoljeća. Despići, koji su veliko bogatstvo stekli kao zanatlije i trgovci, predstavljali su elitu Sarajeva krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
Direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč istakla je zadovoljstvo što je baš na pravoslavni Božić otvorena obnovljena Despića kuća.
"Iznimno smo sretni što smo otvorili vrata Despića kuće nakon godinu dana od zatvaranja. Sanacija i obnova trajala je godinu te smo uspjeli promijeniti stolariju. Inicijativa je krenula iz Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa i zajednički smo krenuli u restauraciju enterijera Despića kuće što je podrazumijevalo ishodovanje mnogih dozvola i saglasnosti, ali smo uspjeli da uradimo i to u vrlo kratkom vremenskom periodu", navela je.
Kučuk-Sorguč je potom pojasnila kako je tekao proces restauracije i šta je sve urađeno unutar kuće.
"Sanirali smo cijeli objekat. Restaurirali smo podove, potom smo okrečili i gornji i donji dio kuće. Potom smo uradili konzervatorsko-restauratorske na stilskom namještaju i preparatorske radove na svim tekstilima ovdje u kući. Zamijenili smo postavku s onim što je bilo autentično kako bismo mogli da osvježimo kuću i retuširali stalnu postavku koju je uradila autorica Ljiljana Beljkašić-Hadžidedić prije 20 godina. Važno je reći da je tu bilo još mnogo drugih poslova od elektrifikacije do promjene roletni i drugih stvari koje su se morale uraditi u kući kao što su čišćenje magaza. Mi smo kuću sada pripremili za sanaciju vanjskog dijela odnosno za sanaciju i revitalizaciju fasade koju očekujemo u 2025. godini", dodala je.
Radovi na restauraciji Despića kuće započeti su u oktobru 2023. godine, a izvodili su se prema projektu Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa KS, kojeg finansira Evropska Unija putem nevladine organizacije Asocijacija za interkulturalne aktivnosti i spašavanje naslijeđa u BiH (AIASN).
U kući se nalaze mnogi zanimljivi eksponati koji su pripadali članovima porodice, među kojima i testament najpoznatijeg i najutjecajnijeg Despića - Hadži Makse te klavir njegove snahe, Austrijanke Vilhemine – Mine Despić, proizveden u porodičnoj manufakturi Neubauer u Beču.
U primaćoj sobi Despića kuće organizirana su i izvođenja prvih pozorišnih predstava, pa se ovaj objekat smatra pretečom savremenog pozorišta u Sarajevu.
