Rezervacije za predstavu se mogu obaviti pozivom na 033 664 070 ili slanjem poruke u inbox na Facebooku.
Ovo je predstava u kojoj nema klasične glumačke podjele. Na sceni je 14 glumaca, jedan od njih (B. Bajramović) je George Orwell, a ostale uloge dodjeljuje publika. Svaki gledalac će dobiti zvono i jačinom zvuka zvona, glasa ili udaranja nogama o pod, mjeri se jačina zvuka i tako se saznaje kojem glumcu i za koju ulogu ide glas publike. S obzirom da se svaki put određuje nova glumačka podjela, tako i publika svakim igranjem prisustvuje novoj premijeri "Životinjske farme".
Režiju za predstavu "Životinjska farma" potpisuje jedan od naših najvećih teatarskih reditelja Dino Mustafić koji ujedno po prvi put režira u Sarajevskom ratnom teatru. Glumačku ekipu čini 14 izvrsnih glumaca, a umjetnički tim okuplja još veću ekipu sastavljenu ne samo od bh. umjetnika već i naših prijatelja iz Hrvatske i Srbije.
U predstavi igraju: Ejla Bavčić Tarakčija, Snežana Bogićević, Sonja Goronja, Mirela Lambić, Ana Mia Milić, Maja Salkić, Amila Terzimehić, Benjamin Bajramović, Ermin Bravo, Adnan Goro, Adi Hrustemović, Sead Pandur, Enes Salković i Igor Skvarica. Dramaturgiju poptisuju Željka Udovičić Pleština i Dubravka Zrnčić-Kulenović. Scenograf je Vedran Hrustanović, a kostimografkinja Lejla Hodžić. Scenski pokret potpisuje Damir Klemenić. Autor muzike je Vladimir Pejković a tekstove za songove napisala je Milena Bogavac.
"Životinjska farma" nastala je kao reakcija na zastranjenje jedne historijske revolucije. Sama radnja romana smještena je u životinjski svijet ukazujući na tu vječnu ljudsku slabost i nemoć da se odoli pred izazovom onoga što nam nudi moć nad drugim. Opisujući sunovrat koji počinje korak po korak, od samoljublja, sitnih povlastica, pohlepe, pripisivanja sebi tuđih zasluga, osobnih interesa, laži, izdaje, korupcije, pa do totalitarizma.
Od utopije do distopije! U tom smislu ovo djelo govori istovremeno i o civilizaciji kojoj pripadamo, ali i nepravdama i nejednakosti u našem mikrosvijetu, definiranom državnim, entitetskim, kantonalnim, općinskim i granicama mjesnih zajednica.
Vrlo je jednostavno prepoznati odraze ovog djela u našem vremenu u kome se i pojam demokracije i ideja slobode zloupotrebljava sa ciljem manipuliranja, uzurpiranja i nasilja nad čovjekom i njegovim idealima, dok pred svakim sistemom stoji opasnost degeneriranja u neku specifičnu, ali totalitarnu formu. Sve je danas prisutno: klasični totalitarni sistemi, plutokratija, patokratija, tržišni neoliberalni fundamentalizam, terorizam, pervertirana demokracija koja se protiv terorizma bori terorom, a za "slobodu" ukidanjem sloboda.
Strah postaje moćno oružje u kome zarad sigurnosti ljudi dobrovoljno predaju svoje slobode u zamjenu sa apsolutni nadzor nad svakim našim korakom.
