Konzumiranje ovih masti i proteina moglo bi vam pomoći da živite duže
Pronaći šta jesti da biste smršavili i osjećali se zadovoljno može biti teško. Dok se na kraju dijeta svodi na tri osnovna makronutrijenta – masti, proteine i ugljikohidrate – često se raspravlja o omjerima i vrstama ovih nutrijenata koji čine zdravu ishranu.
Na primjer, iako je duh vremena prošlih decenija sugerirao da je mast čista naslada, mast je zapravo neophodan nutrijent – neke vrste masti su čak i vrlo zaštitne. Isto važi i za proteine i hranljive ugljikohidrate.
Sada nova studija kaže da bi vam konzumiranje određenih masti i proteina zapravo moglo pomoći da živite duže i spriječite kardiovaskularne bolesti i rak, a previše određenih ugljikohidrata može imati suprotan učinak.
Studija, objavljena 2. januara 2024. u časopisu Nutrients koju su proveli vrhunski istraživači ishrane i zdravlja u Kini, analizirala je preko 120 studija, koje su uključivale informacije od preko 5 miliona ljudi starosti od 19 do 99 godina, i analizirala ih na povezanost između tri makronutrijenta i dugovječnost, rak i zdravlje srca.
Istraživači su otkrili da je jedini najveći faktor koji je doveo do dužeg životnog vijeka ishrana koja je imala različite izvore makronutrijenata.
Drugim riječima, u smislu relativne dugovječnosti, nije bilo važno koju vrstu masti ljudi konzumiraju, ali jedenje različitih vrsta masti jeste. Nezasićene masti poput mononezasićenih (MUFA) i polinezasićenih (PUFA) općenito su bile povezane s manjim brojem slučajeva srčanih problema, uz konzumaciju maslinovog ulja, orašastih plodova i masne ribe što je dovelo do potencijalno dužeg, zdravijeg života.
Zasićene masti, s druge strane, bile su povezane sa lošijim ishodima kada je u pitanju rak, posebno kada su dolazile iz izvora crvenog mesa. Čak i tako, čini se da ukupni unos masti produžava život sve dok dolazi iz niza namirnica.
Što se tiče proteina, povećani unos je bio povezan sa manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Istraživači su teoretizirali da bi vrsta proteina – bez obzira da li dolazi iz biljnog ili životinjskog izvora – mogla biti odlučujući faktor.
Dok životinjski proteini nisu bili povezani s ukupnom stopom smrti ili raka, povećani životinjski proteini mogli bi biti implicirani u kardiovaskularnim bolestima. Posebno je crveno meso bilo povezano s najvećim rizikom za srce, dok su riba i perad imali najveći zaštitni učinak. Odabir izvora biljnih proteina poput grah, orašastih plodova i žitarica također je bio u korelaciji s nižim stopama kardiovaskularnih bolesti.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
