Gubi sposobnost oporavka
63

Amazonska prašuma se bliži prijelomnoj tački, drveće bi moglo masovno izumirati

D. B.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Istraživači tvrde da Amazonska prašuma ide prema "prijelomnoj tački" gdje bi drveće moglo masovno izumirati, piše BBC.

Istraživanje je pokazalo da najveća prašuma na svijetu gubi sposobnost da se oporavi od štete uzrokovane sušama, požarima i krčenjem šume. Veliki dijelovi bi mogli postati rijetko pošumljena savana, koja je mnogo manje efikasna od tropskih šuma u "usisavanju" ugljen dioksida iz zraka.

Ogromne štume zadržavaju ugljik koji bi inače doprinosio globalnom zagrijavanju, no prethodna istraživanja su pokazala da dijelovi Amazonske prašume sada emituju više ugljendioksida nego što mogu apsorbirati.

"Drveće gubi zdravlje i moglo bi se približavati prijelomnoj tački, odnosno masovnom gubitku drveća", rekao je dr. Chris Boulton s Univerziteta Exeter.

Postoje znakovi gubitka otpornosti u više od 75 posto šume, drveću treba više vremena da se oporavi od efekata suša koje su uglavnom rezultat klimatskih promijena i ljudskog utjecaja poput požara i krčenja. Začarani krug štete bi mogao izazvati izumiranje, tvrde istraživači.

Iako nije jasno kada bi se mogla dostići pomenuta tačka, implikacije na klimatske promjene, biodiverzitet i lokalnu zajednicu bile bi "razorne".

Kada proces započne, istraživači vjeruju da će značajan dio Amazonske prašume za svega nekoliko desetljeća biti transformisan u savanu, znatno drugačiji ekosistem sastavljen od mješavine travnjaka i drveća.

"Amazonska prašuma skladišti mnogo ugljika i sve bi to bilo ispušteno u atmosferu, a to bi dodatno doprinijelo porastu temperature i imalo efekte na globalne temperature", kazao je Boulton.

Oko petine prašuma je već izgubljeno u odnosu na predindustrijski nivo.

"Sječa šuma i klimatske promjene vjerovatno će biti glavni pokretači ovog pada", rekao je profesor Niklas Boers s Tehničkog univerziteta u Minhenu.

"Ovi podaci se slažu s nagomilanim dokazima da dvostruki pritisak klimatskih promjena i eksploatacije tropskih šuma ugrožavaju najveću prašumu na svijetu, dom jedne od svakih deset vrsta poznatih nauci", riječi su dr. Bonnie Waring s Instituta Grantham.

Istraživanje je bazirano na satelitskim podacima iz perioda između 1991. i 2016. godine.