Bečki stručnjaci razvili sveobuhvatan pristup liječenju migrena i drugih oblika glavobolje
Pacijenti s migrenom danas često mogu biti liječeni visokoučinkovitim terapijama, ali ipak njih 50 posto nikada nije potražilo medicinsku pomoć. Nedavno objavljenim zdravstvenim vodičem "Glavobolja. Pravilno identifikovati i ciljano liječiti" Medicinskog univerziteta u Beču pruža sveobuhvatan i naučno utemeljen pregled o ovoj bolesti kao i širok spektar liječenja migrene i drugih oblika glavobolje.
Glavobolje se često i dalje bagatelizuju kao subjektivni problem ili čak stanje dobrobiti, iako je glavobolja, nakon moždanog udara i demencije, treći najčešći razlog gubitka zdravlja. Osobe s migrenom i dalje se suočavaju s mitovima kao što je "migrenska ličnost" (orijentisanosti na postignuća, ambicije, perfekcionizam, opsesivnosti) ili uvjerenjem da se ionako ništa ne može učiniti.
"Ovakve predstave ne samo da su pogrešne, već su i odgovorne za to što se glavobolje često dijagnostikuju s velikim zakašnjenjem i ne liječe se učinkovito", napomenuli su na Klinici za neurologiju Medicinskog univerziteta u Beču.
Jasni biološki uzroci posebno kod migrene su sada naučno potvrđeni. Mehanizmi bolesti su definisani i razvijene su ciljane visokoučinkovite terapije. Naučnoj provjeri podvrgnuti su i mnogi faktori koji se smatraju okidačima za napade glavobolje.
"Okidači migrene su vrlo individualni i ne mogu se generalizovati", ukazali su neurolozi.
Tako je jednim istraživanjem, u kojem je učestvovao Medicinski univerzitet u Beču, pokazalo je da određeni vremenski uslovi povećavaju i smanjuju rizik od migrene.
"Zahvaljujući značajnom napretku, danas možemo poboljšati kvalitet života pacijenata s migrenom u većini slučajeva", ohrabruju stručnjaci.
Za pacijente s migrenom danas postoje raznovrsne mogućnosti liječenja koje se primjenjuju prema individualnim potrebama. Cilj liječenja je da se akutni napad smiri u roku od dva sata, a da se kod čestih napada broj dnevnih migrena smanji za najmanje 50 posto.
Potrebno je i aktivno učešće pacijenata. To uključuje dovoljno unosa tečnosti, redovne obroke i dovoljno sna, kao i aerobne vježbe ili tehnike opuštanja. Važno je da se pacijenti aktivno uključe i ne oslanjaju samo na pasivne terapije poput akupunkture, lijekova ili drugih mjera. Posebni pristupi su potrebni kod djece i adolescenata, trudnica i osoba starijih od 60 godina.
