Cassini prišao Saturnu na 3.000 kilometara i načinio fascinantne fotografije

Na crno-bijelim, još uvijek neobrađenim fotografijama mogu se vidjeti atmosferski vrtlozi koji podsjećaju na uragane. Procjenjuje se da je najveći vrtlog širok oko 2.000 kilometara. Cassini je Saturnu prišao na svega 3.000 kilometara od prvih oblaka, a od prvog sloja prstenova dijelilo ga je oko 320 kilometara praznog prostora.

Kako bi zaštitili letjelicu prilikom prodora između planete i prstenova, naučnici su aktivirali štit širine četiri metra zbog mogućeg udara čestica prašine i nepoznatih tijela. Sve vrijeme prolaska, Cassini je fotografisao svoju okolinu.

Cassini je između Saturna i prstenova prošao brzinom od 124.000 kilometara na sat u odnosu na planetu.

Pored najnovijih fotografija, Cassini je do sada na Zemlju poslao više oko 380.000 fotografija od početka putovanja. Podsjećamo, on je lansiran 1997. godine, na svoje odredište, odnosno do planete Saturn stigao je 2004. godine. Konačno, Cassini će u septembru okončati svoju misiju padom na planetu koju je proučavao više od 12 godina.

Ovaj gasoviti div, druga najveća planeta u našem sistemu bez klasične čvrste površine, načinjen je uglavnom od vodika, a atmosferski pritisak na vrhovima oblaka jednak je pritisku na nivou mora na Zemlji. Sačinjen je on niza slojeva debelih oblaka u kojima vladaju oluje, a najdopadljivija je svakako ona na sjevernom polu zbog oblika šestougla. Vjetrovi na Saturnu spadaju među nabrže u Sunčevom sistemu – letjelica Voyager je 1980. I 1981. Godine izmjerila vjetar brzine 1.770 kilometara na sat. Naučnici smatraju da u središtu planete postoji čvrsta jezgra, ali nema podataka o tome šta je čini.

Također, još uvijek ne možemo sa sigurnošću reći koliko dugo traje jedan dan na Saturnu, od čega se sastoje njegovi unutrašnji slojevi te tačno godište prstenova. Mnogi se nadaju da će ove nepoznanice biti uklonjene kroz novim podacima koje će poslati Cassini.