Dan kada je počela svemirska utrka: Prije 60 godina lansiran Sputnjik
U jeku "hladnog rata" dvije najveće svjetske sile su željele što prije otići u svemir, ne samo zbog napretka nauke, već i zbog mogućnosti da razviju što efektnije oružje za masovno uništenje (danas su to interkontinentalne balističke rakete).
Amerikanci su izradu satelita počeli 1955. godine, a Sovjeti 1956. godine. S obzirom na to da su Sovjeti željeli po svaku cijenu biti prvi koji će poslati satelit u svemir, Sputnjik 1 je bio poprilično jednostavna naprava. Sovjetski naučnici satelit su napravili u obliku kugle prečnika 58 centimetara sa četiri velike antene, a od instrumenata je imala samo transmiter za radijske signale i uređaj za kontrolu pritiska u slučaju da mikrometeoriti probiju tanki oklop.
I dok su Amerikanci najavili da bi njihov satelit mogao biti gotov krajem 1957. ili početkom 1958. godine, Sovjeti se nisu oglašavali.
Četvrtog oktobra 1957. godine radioamateri širom svijeta su uhvatili čudan signal iz svemira, nakon čega su Sovjeti objavili da je lansiranje Sputnjika 1 uspješno obavljeno.
Sputnjik 1 je oko Zemlje okružio 1.440 puta brzinom od 29.000 kilometara na sat, a najveća visina koju je dosegao bila je 939 kilometara. Izgorio je pri ulasku u Zemljinu atmosferu 4. januara 1958. godine.
Sovjeti su u svemirskoj utrci, a nakon Sputnjika 1, 3. novembra 1957. godine lansirali Sputnjik 2 s prvim živim bićem u kapsuli u Zemljinoj orbiti, psom Lajkom. Također, prije SAD-a SSSR je uspio u Zemljinu orbitu poslati i prvog čovjeka (Jurij Gagarin, 12. april 1961. godine).
Amerikanci su nakon toga sve karte bacili na slanje prvog čovjeka na Mjesec, u čemu su uspjeli 20. jula 1969. godine kada je Neil Armstrong zakoračio na površinu Zemljinog prirodnog satelita, što je predstavljao početak kraja svemirske utrke, a nakon toga su Amerikanci i Sovjeti su počeli zajedničke projekte osvajanja svemira.
