I Kosovo će uskoro imati zvjezdarnicu, a BiH bez uložene marke želi u "svemirske vode"

S druge strane, treba biti iskren i reći da neka država ne mora nužno među svojim agencijama imati nešto slično NASA-i kako bi postala članica spomenutog odbora (u daljem tekstu COPUOS). Prirodu ove UN-ove organizacije pojasnio nam je Džan Jašarević iz Astronomske grupe Sarajevo.

"COPUOS nadgleda provođenje pet ugovora: Ugovora o načelima koja uređuju aktivnosti država u istraživanju i korištenju svemira, uključujući Mjesec i druga nebeska tijela, Sporazum o spašavanju astronauta, vraćanju astronauta i vraćanju objekata lansiranih u svemir, Konvenciju o međunarodnoj odgovornosti za štetu koju prouzroče svemirski objekti, Konvenciju o registraciji objekata lansiranih u svemir i Sporazum koji uređuje aktivnosti država na Mjesecu i drugim nebeskim tijelima. Tako da se COPUOS ne bavi istraživanjima. Ukoliko npr. Minor Planet Center (MPC) otkrije asteroid koji se kreće orbitom tako da je moguć udar u Zemlju, COPUOS bi trebalo da bude koordinator između različitih organizacija da se Zemlja 'odbrani' od udara. Jedini problem je što trenutno nemamo način kako se odbraniti od potencijalno opasnog objekta", rekao je Jašarević

Kako podsjeća, prvi umjetni satelit Sputnik 1 je lansiran u svemir 1957. godine, dok je već 1958. godine 18 država postalo član COPUOS-a. Primarna ideja je bila da se sporazumom ne dozvoli korištenje svemira u vojne svrhe.

"Mislim da nekog kriterija ko može biti član i nema, jer su se već 1959. godine pridružile manje razvijene države kao što su Albanija, Liban, a 1961. Čad, Mongolija, Siera Leone, itd. Interesantno je da je Jugoslavija pristupila ovoj organizaciji još 1977. godine", kazao nam je Jašarević.

Tako i Bosna i Hercegovina može učestvovati u Ugovoru i članstvu u Odboru. Ostaje da se vidi šta su benefiti, a šta obaveze i kako mi te obaveze realno možemo ispoštovati s obzirom na nerazvijenost zemlje.

"Obaveze BiH su da se pridržava 'svemirskog zakona', a to su upravo sporazumi čije provođenje nagleda COPUOS. Ukratko, sporazumi se svode na to da nijedna država ne može tvrditi da je vlasnik nekog nebeskog objekta, kao da i svaka država ima pravo istraživati svaki nebeski objekt, ali ga ne smije kontaminirati i da se oružje ne smije postavljati u svemir. COPUOS ima i program planetarne odbrane od udara iz svemira. COPUOS dobiva informacije o potencijalno opasnim objektima od Minor Planet Centera (MPC). BiH bi mogla učestovati tako što bi finansirala izgradnju više malih zvjezdarnica čiji bi zadatak bio snimanje i praćenje asteroida i kometa. Mjerenja bi se prijavljivala MPC-u koji bi u slučaju Near-Earth Objecta (NEO) proslijedio informacije COPUOS-u. Oprema potrebna za ovakvo nešto nije neka ogromna investicija, za instrumente je potrebno 50.000-100.000 eura", objašnjava Jašarević, a time i otvara pitanje realnosti takve investicije s obzirom na to da BiH, kako kaže naš sagovornik, decenijama nije ulagala u astronomiju.