Novi pokušaj JAXA-e
25

Japanski lander SLIM stigao u orbitu Mjeseca, slijetanje u januaru

D. B.
Japanska svemirska letjelica je napravila ogroman korak ka prvom slijetanju na Mjesec u historiji ove zemlje.

Riječ je o japanskom robotskom lunarnom landeru SLIM, koji je u orbitu Mjeseca ušao na Božić 25. decembra kao što je i planirano, saopćila je japanska svemirska agencija JAXA.

Letjelica je u eliptičnoj orbiti u kojoj joj treba 6,4 sata da napravi krug oko Mjeseca. U najbližoj tački je udaljena 600 kilometara, odnosno 4.000 u najdaljoj.

Poznato je da će SLIM pokušati sletjeti na lunarnu površinu 19. januara 2024. godine, a ukoliko bude uspješan, ispisat će historiju Japana jer su dosad samo četiri zemlje, bivši SSSR, SAD, Kina i Indija dosad obavile "meko" slijetanje svojih letjelica na Mjesec.

SLIM je dug 2,7 metara i lansiran je 6. septembra zajedno sa svemirskim teleskopom XRISM. Obje letjelice su isporučene u orbitu Zemlje, XRISM je ostao tu, no SLIM je napustio gravitaciju naše planete 30. septembra te započeo dugo, kružno i energetski efikasno putovanje do Mjeseca. Ono je završeno na Božić, jer je SLIM stigao u lunarnu orbitu.

Sonda se sada priprema za pokušaj slijetanja te će pokušati opravdati nadimak "Mjesečev snajper". Cilj je da lander sleti u određenu zonu s preciznošču od 100 metara ili manje, a to bi bio temelj za još ambicioznija istraživanja.

Misija SLIM-a je važna jer podrazumijeva istraživanje tehnologije potrebne za slijetanje budućih sondi na Mjesec, ali i provjeru na lundarnom tlu pomoću male sonde.

Ako sve prođe kako je planirano, SLIM će ispustiti i dvije mikrosonde na lunarnu površinu nakon slijetanja. Ove sonde će praviti fotografije i pomagati članovima tima misije da prate SLIM-ov status i omoguće "neovisan komunikacijski sistem za direktnu komunikaciju sa Zemljom".

SLIM nije prva japanska letjelica koja je stigla do lunarne orbite. Sonda Hiten je to učinila 1990. godine, a SELENE 2007. godine.

Hakuto-R lander kompanije ispace je u martu bio u orbiti, pokušao je sletjeti u aprilu, ali je došlo do problema s njegovim senzorima koje je "zbunio" obruč lunarnog kratera pa se srušio.