Od prepirke oko toga ko je rezervisao katastrofalan odmor do različitih sjećanja na veličanstveno vjenčanje, događaji iz duboke prošlosti mogu na kraju biti pogrešno zapamćeni.
Međutim, sada istraživači tvrde da čak i nedavna sjećanja mogu sadržavati izvjesne greške.
Naučnici koji istražuju našu sposobnost da se prisjećamo, kažu da ljudi mogu pogriješiti nakon samo nekoliko sekundi - fenomen koji je tim nazvao iluzijama kratkoročnog pamćenja.
"Čak i u najkraćem roku, naše pamćenje možda neće biti potpuno pouzdano. Posebno kada imamo jaka očekivanja o tome kakav bi svijet trebao biti, kada naše sjećanje počne pomalo blijediti - čak i nakon jedne i po sekunde, dvije sekunde, tri sekunde - tada počinjemo da se popunjavamo na osnovu naših očekivanja", rekla Marte Otten, autorica istraživanja sa Univerziteta u Amsterdamu.
Otten i njene kolege pišu i za časopis Plos One u kojem je, u jednom tekstu, bilo riječi o tome kako su prethodna istraživanja pokazala da kada se ljudima prikaže rotirano ili zrcalno slovo, oni često prijavljuju da vide slovo u njegovoj ispravnoj orijentaciji.
Iako je to ranije bilo pripisivano ispitanicima koji pogrešno vide oblik, Otten i kolege su sumnjali.
"Mislili smo da je veća vjerovatnoća da će biti efekt pamćenja. Dakle, dobro ste ga vidjeli, ali čim ga sačuvate u memoriji stvari počinju da idu naopako", rekao je Otten.
Da bi dalje istražili, istraživači su izveli četiri eksperimenta, piše Guardian.
U prvom, učesnici eksperimenta su pregledani kako bi se osiguralo da su u stanju da završe osnovne zadatke vizuelne memorije prije nego što im je predstavljen krug od šest ili osam slova, od kojih su jedno ili dva bila u obliku zrcalne slike.
Nakon nekoliko sekundi, učesnicima je pokazan drugi krug slova koje im je naloženo da ignorišu - ovo je djelovalo kao smetnja. Zatim je od njih zatraženo da odaberu, iz niza opcija, ciljni oblik koji je bio na određenoj lokaciji u prvom krugu i ocijene svoje povjerenje u ovaj izbor.
Rezultati od 23 učesnika koji su često navodili visoko povjerenje u svoje odgovore otkrili su da je najčešća greška odabir zrcalnog oblika ciljanog oblika. Međutim, to se češće dešavalo kada je sam oblik mete bio zrcaljeno slovo. Zaista, učesnici su izjavili da su vidjeli pravo pismo u 37 posto slučajeva kada im je prikazano preslikano pismo, u poređenju sa 11 posto slučajeva za obrnuti scenario.
Tim kaže da pristrasnost sugerira da su greške uzrokovane poznavanjem abecede učesnika, a time i njihovim očekivanjima, a ne samo sličnostima u izgledu oblika.
Broj grešaka je rastao kako se period kašnjenja, ili nivo ometanja, u eksperimentu povećavao - ali samo tamo gdje je ciljni oblik bio zrcaljeno slovo.
Ovo, kažu istraživači, ukazuje da se greške svode na greške, ne u načinu na koji su sudionici percipirali oblike, već u njihovom kratkoročnom pamćenju, s obzirom da se sama percepcija ne bi trebala pogoršavati s vremenom.
