Atlantski, Tihi i Indijski okean zagrijali su se već jedan stepen celzijusov iznad dosadašnjeg prosjeka, a na nekim područjima čak i do dva stepena.
I Jadransko more je među površinama koje su izložene najvećem zagrijavanju, što predstavlja opasnost po brojne organizme koji u njemu žive.
Izolacija Jadranskog mora od glavnih okeanskih struja čini ga posebno ranjivim na kumulativno zagrijavanje.
Na globalnom nivou, promjene u temperaturi okeana ugrožavaju postojeće morske struje, koje djeluju kao pluća okeana, i nose kiseonik i hranljive materije iz hladnijih predjela svjetskih mora u toplije.
Naučnici upozoravaju i da bi se razarajuće oluje, poput uragana "Katrina", mogle događati deset puta češće ukoliko globalna temperatura "naraste" samo dva stepena.
Prema klimatskim istraživanjima, rast globalne temperature od samo jednog stepena podiže rizik od stvaranja uragana do sedam puta.
Naučnici vjeruju da je čovječanstvo već prešlo ključnu tačku - razorni uragani češće su posljedica globalnog zatopljenja nego prirodnih pojava.
Takve oluje danas su već dvostruko češće nego što su bile prije samo 100 godina.
Od 1923. godine do danas oluje, poput "Katrine", zabilježene su u prosjeku svakih 20 godina.
Porast temperature od samo pola stepena celzijusova udvostručuje njihovo pojavljivanje, rast od cijelog stepena donosi četverostruko pojačavanje, a rast od dva stepena donijet će deset puta češće oluje.
