Aleksandar III Makedonski, a kasnije će zbog svojih osvajanja dobiti i dodatak Veliki. Oko rođenja Aleksandra su već za njegovog života ispletene brojne legende, a u tome je imala veliku ulogu i njegova majka Olimpija, koja je željela da stvori ideju i dodatni legitimitet širenjem priča da je pravi otac Zeus, a ne Filip.
Na dan rođenja Aleksandra u kuću Filipa su došle još dvije dobre vijesti, jedna o pobjedi nad Ilirima, a druga da je njegov konj pobijedio na Olimpijskim igrama. Na dan rođenja Aleksandra Velikog je i spaljeno jedno od sedam svjetskih čuda Artemidin Hram u Efesu.
O Aleksandrovom obrazovanju se brinuo Aristotel, a već sa 18 godina je predvodio lijevo krilo makedonske vojske u Bitci kod Heroneje u kojoj je određena sudbina Grčke.
Nakon atentata na Filipa, Aleksandar je sa samo 20 godina, 336. godine postao vladar Makedonije. U prvom velikom okršaju kod Garnike porazio je perzijsku vojsku u Maloj Aziji, a onda 333. godine u Bici kod Ise je u porazio perzijsku vojsku koju je vodio lično car Darije III, a zatim se spustio obalom Levanta i 332. godine oteo od Perzije Egipat.
Konačno u svome doktorskom radu Aleksandar je 331. godine kod Gaugamele razbio Perzijance i time faktički uništio Perzijsko carstvo. Nakon toga uslijedila su osvajanja u Baktriji i dolazak do rijeke Ind, gdje u porazio i kralja Porusa, a nakon toga su Aleksandrovi vojnici su zbog iscrpljenosti odbili da nastave dalje, i počeo je povratak prema Perziji. Jedan dio vojske je išao sa brodovima, a drugi se vraćao kroz pustinjske predjele kopnenom rutom i pretrpio velike gubitke.
Aleksandar Veliki je umro u Babilonu 13. juna 323. godine dok se spremao za pohod prema Arapskom poluotoku, Carstvo koje je stvorilo ga nije dugo nadživjelo i njegovi generali su započeli ratovi Dijadoha. Aleksandrovu smrt većina historičara uzima i kao početak razdobolja Helenizma, što označava integraciju grčkih i perzijskih i drugih bliskoistočnih običaja u jedinstveni kulturni sistem.
Kao vladar Aleksandar je osnovao više desetina gradova, a najznačajnija je Aleksandrija na Sredozemnom moru koja je postala intelektualni centar antičkog svijeta.
Kao vladar prihvatio je mnoge Perzijske običaje sa čim se nisu slagali mnogi od njegovih grčkih podanika. Tekovine antičke grčke civilizacije su zahvaljujući Aleksandru Velikom došle i do udaljenih dijelova na obodima Himalaja, a do današnjeg dana Aleksandar Veliki je ostao zapamćen kao jedan od najvećih osvajača u historiji, a njegovo djelo je bilo inspiracija velikim osvajačima kroz historiju uključujući i Julija Cezara.
Zanimljivo putovanje u prošlost: Pogledajte fotografije građana Sarajeva snimljene davne 1920.
Audi BiH pripremio veliki poklon za građane Sarajeva 29. juna u Narodnom pozorištu
