Riječ je o materijalu koji je prikupila solarna sonda Parker tokom preleta prošle godine, a naučnici se nadaju da će im prve fotografije ove vrste pomoći da saznaju više o planeti u Sunčevom sistemu koja je najsličnija Zemlji.
Sonda Parker je napravila fotografije prilikom dva preleta Venere obavljena 2020. i 2021. godine, no tek ih je objavila ove sedmice zajedno s analizom.
"Venera je treća najsvjetlija stvar na nebu, ali nismo imali mnogo informacija o tome kako izgleda njena površina jer naš pogled blokira gusta atmosfera. Sada konačno vidimo površinu u vidljivim valnim dužinama prvi put iz svemira", rekao je Brian Wood, fizičar iz laboratorija Naval Research Laboratory u Washingtonu, koji je bio vodeći autor istraživanja.
Sonda Parker je lansirana 2018. godine u misiji istraživanja korone Sunca, a njena orbita je podrazumijevala prolazak pored Venere u nekoliko prilika. Naučnici su željeli iskoristiti njen uređaj WISPR kako bi izmjerili brzinu Venerinih oblaka, a umjesto toga je sonda uspjela "vidjeti" površinu planete kroz oblake. To se dogodilo prilikom preleta u julu 2020. godine.
Fotografije su bile toliko impresivne da je tim koji kontroliše WISPR ponovo uključio kamere tokom preleta u februaru 2021. godine kada je sonda zabilježila savršen pogled na "noćnu stranu" Venere.
Sonda je otkrila slabi sjaj s površine koji pokazuje prepoznatljive karakteristike poput kontinentalnih regija, ravnica i visoravni, dok se luminiscentni oreol kisika u atmosferi također može vidjeti u atmosferi oko planete.
Svjetlost vidljiva ljudskom oku kreće se između 380 i 750 nanometara valne dužine, a sonda je koristila spektar između 470 i 800 nanometara kako bi zabilježila sjaj toplote površine planete.
"Toplota površine Venere čak i na noćnoj strani iznosi oko 460 stepeni. Toliko je vruća da stjenovita površina Venere vidljivo sjaji, kao komad željeza izvučenog iz kovačnice", kazao je Wood.
S obtirom da je temperatura na višim dijelovima manja u odnosu na niže, oni su bili tamniji na fotografijama. Uočljive su i neke istaknutije regije koje su ranije detektovane samo radarom kao što su Aphrodite Terra, Tellus Regio i Aino Planitia.
NASA trenutno planira napraviti još fotografija Venere pomoću WISPR-a kada sonda bude u procesu sedmog i posljednjeg preleta u novembru 2024. godine. Njeni podaci su inspirisali Evropsku svemirsku agenciju da skuplja slilne podatke u svojim budućim misijama.
