Prvi put u historiji

Naučnici poboljšali ljudsko pamćenje pomoću implantata u mozgu

Klix.ba

15.11.2017.

dijeljenja

15.11.2017.

Od Elona Muska, preko MIT-a (Tehnološki institut u Massachusettsu), pa do Američkog ministarstva odbrane, svi rade na istraživanju moždanih implantata, tako da se čini da je samo pitanje vremena kada će biti spremni uređaji koji poboljšavaju pamćenje ljudi. Na američkom univerzitetu USC (University of South California) demonstirano je korištenje upravo takvih implantata, koji bi se mogli koristiti u liječenju demencije i Alzheimerove bolesti.

Profesor Dong Song je prezentovao svoja otkrića na temu "memorijske proteze" tokom sastanka Udruženja za neuronauku u Washingtonu, a koja se odnose na prvi uređaj koji je efikasno poboljšao ljudsko pamćenje.

Tokom testiranje je Song imao pomoć 20 volontera, kojima su implantirane moždane elektrode u sklopu tretmana liječenja od epilepsije. Nakon implantiranja, Songov uređaj je počeo skupljati podatke o aktivnostima mozgova volontera tokom testova dizajniranih da stimulišu kratkotrajno pamćenje ili radnu memoriju.

Naučnici su potom odredili obrazac koji je povezas s optimalnim performansama pamćenja te su koristili elektrode uređaja kako bi stimulirali mozak slijedeći taj obrazac tokom narednih testova.

Na osnovu istražianja, takva stimulacija je poboljšala kratkoročno pamćenje za 14 posto te radnu memoriju za oko 25 posto. Kada su naučnici stimulirali mozak nasumično, performanse su se pogoršale.

"Pišemo neuralni kod kako bismo poboljšali funkciju pamćenja. Ovo nikad ranije nije urađeno", izjavio je Song.

Bolje pamćenje bi moglo biti korisno studentima ili onima koji npr. teško pamte imena, ali bi ogromnu korist mogle imati osobe koje pate od demencije i Alzheimerove bolesti.

Američki biznismen i filantrop Bill Gates je najavio da će investirati 100 miliona dolara u istraživanje demencije i Alzheimerove bolesti.

Starosna dob je najveći rizični faktor za Alzheimerovu bolest, a najveći broj oboljelih su ljudi stariji od 65 godina.

Prema procjenama, u SAD-u će do 2030. godine živjeti 20 posto ljudi starijih od 65 godina, tako da će se povećati i broj oboljelih od demencije. Prošle godine su troškovi liječenja oboljelih od demencije i Alzheimerove bolesti iznosili 236 milijardi dolara.

Songov uređaj mora biti dodatno testiran, a potom treba dobiti odobrenje za korištenje u tretmanu, no, ako se pokaže efikasnim te vrati barem dio izgubljenih sjećanja oboljelima, utjecaj na njihov život i živote njihovih porodica, pa i ekonomiju, bit će jako velik.

Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?