Naime, međunarodni tim naučnika identificirao je varijantu jedinstvenu za vitke osobe poznatu kao ALK gen. Ovaj gen stvara protein koji se zove anaplastična limfomska kinaza, koji je uključen u rast ćelija.
Naveli su varijantu nakon što su pregledali DNK uzorke i kliničke podatke više od 47.000 zdravih ljudi u Estoniji u dobi između 20 i 44 godine.
"Estonska biobanka po svojim je detaljima vrlo jedinstvena", rekao je autor Josef Penninger, profesor na odjelu medicinske genetike i direktor Instituta za nauku o životu na Univerzitetu British Columbia.
"Pregledali smo genetske mape ljudi s indeksom tjelesne mase ispod 18, uporedili ih s onima normalne težine i otkrili genetsku varijantu koja je u korelaciji s vitkošću", rekao je Penninger.
Tim je potom ispitao kako ALK gen funkcionira kod miševa i muha. Stephen O'Rahilly, profesor i šef Odjela za kliničku biohemiju na Univerzitetu u Cambridgeu, rekao je da istraživanje nije "konačno", ali da je "vrlo zanimljivo".
O'Rahilly, koji nije bio uključen u studiju, dodao je da "to sigurno povećava interesovanje za inhibiciju ALK7 kao terapijsku strategiju za liječenje gojaznosti".
Naučnici već znaju da mutirani oblik gena i proteina ALK može potaknuti razvoj tumora. Mutirani oblici gena i proteina nađeni su kod nećelijskog karcinoma pluća, anaplastičnog velikog ćelijskog limfoma i neuroblastoma, raka mozga.
Ovo novo otkriće sugerira da različita mutacija gena može igrati ulogu kod vitkosti i otpornosti na dobijanje na kilaži. Da bi to testirali, naučnici su sproveli eksperimente na mušicama i miševima i otkrili su da je brisanjem ovog gena došlo do tanjih verzija tih muha i miševa.
"Dali smo miševima McDonaldsovu dijetu. Normalni miševi postali su pretili, a oni bez ALK-a ostali su mršavi", rekao je Penninger.
Timske studije na miševima također sugeriraju da gen ALK upućuje masno tkivo da sagorijeva više masti iz hrane.
Penninger je rekao da bi tretmani koji ciljaju gen za vitkost mogli pomoći naučnicima u borbi protiv pretilosti u budućnosti.