Oko zvijezde Proxime navodno uočena "zemljolika" planeta, čeka se potvrda astronoma ESO-a
Priča o zemljolikoj planeti oko zvijezde Proxime Centauri pojavila se u njemačkom listu Der Spiegel, ali je izvor zatražio da bude anoniman. Navodnu planetu otkrio je Evropski južni opservatorij ili ESO koji će navodno zvaničnu potvrdu objaviti krajem augusta.
Direktor ESO-a Richard Hook odbio je komentarisati ove navode nakon što ga je kontaktirao francuski AFP.
U oktobru 2012. godine ESO je potvrdila da oko jedne od zvijezda binarnog sistema Alpha Centauri kruži Alpha Centauri Bb – potencijalno najbliža egzoplaneta. Nažalost, kasnije se uspostavilo da je riječ o grešci nakon čega postaje jasno zašto ESO u najnovijem slučaju navodnog otkrića praktikuje izuzetan oprez u objavljivanju informacija.
To je razlog što se pretpostavlja da ESO provjerava svoje otkriće koje bi dospjelo na naslovnice svjetskih medija. Zasad nije jasno da li se potencijalna "Zemlja" nalazi u centru nastanjive zone ili kruži po njenoj ivici. Također, ostaje pitanje da li navodno otkrivena egzoplaneta može gajiti život jer je Proxima Centauri poznata po snažnim mlazovima zvjezdanih baklji.
Proxima Centauri je crveni patuljak klase M koja je od Zemlje udaljena 4,2 svjetlosne godine. Ona kruži oko dvije zvijezde binarnog sistema Alpha Centauri i u ovom trenutku predstavlja najbližu zvijezdu našem solarnom sistemu, dok će za 27.000 godine uslijed orbitiranja tu čast prepustiti spomenutoj Alphi.
Nažalost, pored svoje izuzetne bliskosti Zemlji, Proxima je nevidljiva za manje teleksope i u potpunosti je marginizirana u korist svojih zvijezda "roditelja" Alpha Centauri. Iako ranije nije bila interesantna, posljednja saznanja o formiranju planeta oko drugih zvijezda klase M uperila je pažnju astronoma prema našem prvom zvjezdanom susjedu.
Jednom kada ljudska vrsta počne sa međuzvjezdanim putovanjima, Proxima i Alpha bit će vjerovatno prve zvijezde koje ćemo posjetiti. Nažalost, trenutna tehnologija ograničava nas do te mjere da bi putovanje pomoću nuklearnog pogona trajalo oko 100 godina. Ukoliko usavršimo laserski pogon, to bismo putovanje mogli skratiti na "samo" 20-ak godina.