Aksoni su zaduženi za prenošenje informacija od mozga do mišića i nazad. U slučaju povrede kičmenog stuba, ta komunikacija se prekida, a s obzirom na činjenicu da se aksoni centralnog nervnog sistema ne mogu obnoviti, rezultat je doživotna paraliza.
Ipak, naučnici s Univerziteta u Bochumu predvođeni profesorom Dietmarom Fischerom su uspjeli omogućiti paralizovanom mišu da ponovo hoda tako što su manipulisali s genetički modificiranim proteinom pod nazivom hyper-interleukin-6. Tim naučnika je korištenje virusa transportovao dizajnirani protein do specifičnih nervnih ćelija motoneurona te ga oslobodio na kontrolisan način.
"Na ovaj način tretmaan genetskom terapijeom samo nekoliko nervnih ćelija je istovremeno stimulisao aksonalnu regeneraciju različitih nervnih ćelija u mozgu i nekoliko motornih puteva u kičmenom stubu. U konačnici su prethodno paralizovane životinje ponovo prohodale nakon dvije do tri sedmice. To nas je veoma iznenadilo u početku jer ranije nije bilo moguće nakon potpune paraplegije", izjavio je Fischer.
Sada on i njegov tim pokušavaju optimizirati metodu i dodatno istražiti da li protein može biti efikasan i ako se povreda dogodila nekoliko sedmica ranije.
"Ovo bi moglo biti posebno važno za primjenu kod ljudi. Eksperimenti će pokazati da li će se isti pristup moći primjeniti u tretmanu paralizovanih osoba u budućnosti", dodao je Fischer.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
