Naučnici su se šokirali
228

Prije oko 40.000 godina u Sibiru je izumro jednorog uz kojeg su možda hodali ljudi

F. H.
Ilustracija izgleda Sibirskog jednoroga (Foto: Shutterstock/Klix.ba)
Ilustracija izgleda Sibirskog jednoroga (Foto: Shutterstock/Klix.ba)
Zvijer koja je težila oko 3,5 tone nekada je gazila pašnjacima Euroazije, poznata kao Elasmotherium. Drugo ime koje je dobila je sibirski jednorog zbog neobičnog roga na vrhu glave, što ne iznenađuje jer je drevni predak nosoroga.

Ono što je iznenađujuće jest da je ova gotovo mitska zvijer možda hodala Zemljom u isto vrijeme kad i ljudi. Nekad se smatralo da je izumrla prije otprilike 200.000 do 100.000 godina, nedavna datiranja fosilnih dokaza doveli su do izumiranja prije samo 39.000 godina.

Iako je bio rođak nosoroga, sibirski jednorog je po veličini bio usporediv s današnjim slonom s oko 4,5 metara dužine. Međutim, možda najimpresivniji bio je njegov rog koji je mogao dodati dva metra njegovom licu. Vjerovatno je bio napravljen od keratina, poput rogova današnjih živih nosoroga, ali tek trebamo pronaći sačuvani primjer jer keratin nije preživio u fosilnim zapisima, kao i kosti.

Jedan od najznačajnijih fosila sibirskog jednoroga do danas bila je cijela lubanja koja se sada nalazi u Prirodoslovnom muzeju u Londonu. Kad je ovo rijetko otkriće datirano, profesor Adrian Lister i kolege suočili su se s iznenađujućom spoznajom: fosil je bio manje od 40.000 godina star.

Nakon što su se udružili sa naučnicima diljem Rusije i Nizozemske, tim je utvrdio da postoji mnogo fosila otprilike iste starosti, odbacujući ideju da su izumrli prije 200.000 do 100.000 godina.

Studija je također uspjela utvrditi da su se Elasmotheriinae odvojile od Rhinocerotinae još u eocenu. To je značilo da je u trenutku kada je sibirski jednorog počeo gađati, to označilo izumiranje cijele potporodice.

Čini se da je izdržao do prije otprilike 39.000 do 35.000 godina, što je otprilike u isto vrijeme kada su neandertalci izumrli. Što se tiče onoga što je izazvalo smrt sibirskog jednoroga, čini se da su ekološki razlozi najuvjerljiviji.

"Stalno ograničen geografski raspon Elasmotheriuma (također vjerovatno povezan s njegovim posebnim staništem), kao i niska veličina populacije i spora reproduktivna stopa povezana s njegovom velikom veličinom tijela, bili bi predisponirani za izumiranje zbog promjena okoliša, dok ekološki slična, ali mnogo manja vrsta (S. tatarica) je preživjela", napisali su autori studije.

"Izumiranje E. sibiricum je u teoriji moglo biti pogoršano ljudskim lovnim pritiskom, s obzirom na zamjenu H. neanderthalensis H. sapiensom u Euroaziji. Ali trenutno nema podataka o ostacima vrste s bilo kojeg arheološkog nalazišta, a vrlo malo predloženih prikaza Elasmotheriuma u paleolitskoj umjetnosti je neuvjerljivo", prenosi IFLScience.