Stijene koje su se ranije rasule ostavile su trag po cijeloj površini, a novi podaci NASA-ine misije pokazali da se i danas dešavaju se potresi duž rascjepa. Također, smanjuje se i dalje.
Naučnici upoređuju ovaj proces s načinom na koji se grožđe postepeno bora i stvara linije dok se hladi i skuplja. Za razliku od kože grožđa, kora od Mjeseca se ne može rastezati jer je krhka i raspada se kad god se dogodi smanjenje.
Do ovih nedostataka dolazi kada se kora miče i gura jedan dio iznad drugog. Tada se formiraju neobične stijene koje se mogu vidjeti na površini. Visoke su i duge kilometrima.
Nova istraživanja omogućena su kreacijom algoritma koji je obradio seizmičke podatke iz 1960-ih i 1970-ih godina. To je pomoglo u rasvjetljavanju potresa i razumijevanju odakle dolaze.
Nakon što su podaci o lokaciji regenerirani upoređeni su sa slikama koje je napravio NASA-in lunarni izviđački orbiter 2010. godine. Utvrđeno je da je najmanje osam potresa dolazilo od pomjeranja ploča ispod površine Mjeseca, a ne od udara asteroida i drugih objašnjenja. Ovo je potvrdilo da Mjesec još uvijek doživljava pravu tektonsku aktivnost.
Instrumenti koje su astronauti Apolla ostavili u prošlosti svoj posao su završili 1977. godine. Ali naučnici smatraju da se potres i smanjenje dešavaju i danas, a slike pokazuju nedavne pokrete - kamenje i klizišta na površini.
Instrumenti koje je ostavio Apollo 11 od 1969. do 1977. zabilježili su 28 različitih potresa, od kojih se osam dogodilo u blizini nedostataka koji se vide na slikama površine Mjeseca. Potresi su se dešavali kada je Mjesec bio na najudaljenijoj tački od Zemlje jer Zemljina gravitacija oštećuje koru Mjeseca.
Naučnici se nadaju da će se sada vratiti na Mjesec i otkriti kakva je situacija danas. Trumpova administracije je naredila NASA-i da se vrati čim prije, a nadaju se da će se to desiti za pet godina, piše Independent.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
