Fotografije "krvavog" snijega i leda izgledaju kao da je došlo do nekog masakra, poput onih u horor filmovima. Dobra vijest da je pravi razlog ove pojave daleko manje dramatičan ali, nažalost, s ozbiljnim posljedicama, navodi Science Alert.
Morski ekolog Andrey Zotov s Nacionalne akademije nauka u Ukrajini snimio je ove slike dok je provodio istraživanje u stanici na Antarktiku.
Za ovakav epski nered kriva su minijaturna stvorenja, koja su pod mikroskopom identificirana kao Chlamydomonas nivalis.
Riječ je o mikroskopskim zelenim algama (doći ćemo do razloga zašto su postale crvene). U pitanju je vrsta jednostaničnih morskih algi, koje su uobičajene u svim hladnim i snježnim područjima, od arktičkog do alpskog.
One su uspavane tokom surove zime, ali kada ima dovoljno tople sunčeve svjetlosti da omekša njihov kristalizirani svijet, alge se u proljeće bude, koristeći vodu i sunčevu svjetlost da bi se vrlo brzo širile.
Mlade su alge zelene boje zbog svojih fotosintetskih hloroplasta i imaju dvije strukture slične repu koje se zovu flagella, uz pomoć kojih plivaju.
Kako sazrijevaju, gube pokretljivost i razvijaju jedinstvenu adaptivnu sposobnost za preživljavanje u svom ekstremnom okruženju, koja uključuje sekundarni izolacijski stanični zid i sloj crvenog karotenoida, koji mijenja njihov izgled iz zelene u narandžastu pa crvenu boju.
"Ovaj sloj štiti alge od ultraljubičastog zračenja", objašnjava Nacionalna akademija nauka u Ukrajini na svojoj Facebook stranici.
Karotenoidi pomažu algama upiti više topline, što zauzvrat stvara više istopljene vode za njih, u kojoj mogu napredovati. To je dobro za alge i nematode i insekte koji ih jedu, ali nažalost postoje i druge posljedice.
Istraživanje iz 2016. godine pokazalo je da bujanje snježnih algi može smanjiti količinu refleksije sunčeve svjetlosti i do 13 posto tokom jedne sezone topljenja leda na Arktiku.
"Ovo će nesumnjivo dovesti do veće stope otapanja", napisali su istraživači.
U 2017. godini, naučnici za zaštitu životne sredine izračunali su da su mikrobne zajednice, među kojima je i ova alga, pridonijele više od šestine otopljavanja snijega na hladnim poljima Aljaske. Njihovi eksperimenti pokazuju da područja s više otopljenog snijega i leda vode prema porastu broja algi za 50 posto, a mjesta s više algi više se tope.
Drugim riječima, povišene temperature dovode do većeg topljenja kristalizirane vode, što potiče rast više algi, što dovodi do većeg topljenja leda.
Sarajevo dobilo novu turističku atrakciju: Panoramski točak "smjestio se" na Vilsonovom šetalištu
