Zbog klimatskih promjena Novi Zeland razmatra laboratorijsko uzgajanje voća
Dok je rad na mesu uzgojenom u laboratoriju dospio na naslovnice posljednjih godina, sličan rad na voću je rjeđi. Naučnici iz Plant & Food Researcha u južnom gradu Christchurchu to namjeravaju promijeniti uzgojem voćnog tkiva iz biljnih stanica za koje se nadaju da će jednog dana imati okus, miris i osjećaj kao pravo voće. Istraživači se nadaju da će program pomoći u očuvanju sigurnosti hrane u zemlji.
"Ovdje na Novom Zelandu, dobri smo u uzgoju konvencionalnih hortikulturnih usjeva", rekao je dr. Ben Schon, vodeći naučnik za program Food by Design pri istraživanju biljaka i hrane koje podupire vlada, “ali gledajući u budućnost, postoji puno promjena dolazi u svijet s rastom stanovništva, sve većom urbanizacijom i klimatskim promjenama.”
Program ima za cilj uzgoj plodnog tkiva bez dijelova koji se obično odbacuju poput jezgre jabuke ili kore naranče. Pružanje potrošačima samo tkiva voća pomoći će u smanjenju bacanja hrane, rekao je Schon.
Hrana uzgojena u laboratoriju mogla bi igrati ključnu ulogu u održivoj poljoprivredi, ali je još uvijek u vrlo ranim fazama razvoja, prema dr. Aliju Rashidinejadu, višem naučniku za hranu na Univerzitetu Massey u Aucklandu koji nije uključen u program.
Budući da je hrana uzgojena u laboratoriju potpuno novi koncept, nakon što se razvije, morat će dokazati svoju sigurnost regulatornim tijelima vjerovatno putem skupih i dugih kliničkih ispitivanja.
"Prevladavanje takvih prepreka može trajati godinama, ako ne i desetljećima", rekao je Rashidinejad.
Potrošači će također morati prihvatiti praksu; starije generacije bi se mogle pokazati neodlučnima, ali istraživanja pokazuju da su mlađe generacije spremne isprobati novu hranu ako ta hrana nudi zdravstvene prednosti, a istovremeno ograničava utjecaj na okoliš, rekao je Rashidinejad.
Program Plant & Food Research, koji je započeo prije 18 mjeseci, usredotočen je na stanice borovnica, jabuka, trešanja, feijoa, breskvi, nektarina i grožđa, ali upozoravaju da je krajnji cilj žetve nečega što je nutritivno vrijedno i ugodno za jesti udaljen godinama i možda se neće moći postići.
Tehnologija bi vjerojatno bila prikladna za uzgoj voćnog tkiva unutar gradova, rekao je dr. Sam Baldwin, voditelj strategije u Plant & Food Research, u nadi da će smanjiti troškove i emisije ugljika nastale transportom hrane u urbana središta.
Međutim, nejasno je kakav bi se ugljični otisak takvog laboratorijski uzgojenog voća mogao usporediti s onim uzgojenim tradicionalnim metodama, koje će se možda morati prevoziti na velike udaljenosti ako se uvozi.
Tehnologija bi također mogla nadoknaditi gubitak hrane zbog vremenskih nepogoda. Ranije ove godine ciklon Gabrielle desetkovao je dijelove zaljeva Hawkes, područja poznatog kao novozelandska zdjela voća. Ciklon je došao dok su se mnogi uzgajivači kivija pripremali za berbu svojih usjeva.
"Nisam siguran shvaćamo li da ćemo trebati proizvoditi više hrane za veću populaciju, ali s manje površina za uzgoj i pod sve većim pritiskom nepovoljne klime", rekao je Baldwin.
