Zeničanin Semir Selimović uveliko bi mogao promijeniti poimanje savremenog građenja u BiH
Semir Selimović je apsolvent na drugom ciklusu studija na Odsjeku za geodeziju i geoinformatiku Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Ovaj mladi inženjer trenutno radi master tezu "Geodetski premjer fasada u svrhu energetske iskoristivosti", koja će se uskoro pojaviti i u obliku naučnog članka. On navodi kako je prošle godine započeo sa izradom svog magistarskog rada, skoro tri sedmice je radio na praktičnom dijelu, a za dva mjeseca rad bi trebao biti u potpunosti gotov.
Važno je istaći da je do sada u BiH rađen samo osvrt na ovu problematiku, a eventualna implementacija rezultata ovog rada mogla bi u značajnoj mjeri promijeniti samo poimanje građenja i rekonstruiranja objekata u našoj zemlji zbog toga što bi praktična primjena ove teze mogla dovesti do smanjenja ulaganja građana u energente, posebno one koji se koriste za grijanje i hlađenje prostora.
Geodetsko snimanje nije jeftino, ali je dugoročno korisno
"Moja magistarska teza odnosi se na geodetsko lasersko skeniranje objekata kojim bismo mogli doći do zaključaka vezanih za samu njihovu energetsku iskoristivost. Naprimjer, ako bismo snimanjem došli do zaključka da je neka zgrada energetski neefikasna, poradili bismo na iznalasku rješenja kako da smanjimo ulaganja stanovništva u energente prilikom njihove izgradnje ili rekonstrukcije. Kada su nam se nudile teme, ja sam od svoje mentorice Džanine Omićević tražio da odradim nešto novo, nešto o čemu se u BiH do sada nije pričalo. Tezu 'Geodetski premjer fasada u svrhu energetske iskoristivosti' izabrao sam zbog toga što sam uvidio da ona uz trud i ulaganje može imati široku primjenu kod nas te da se na taj način uveliko olakša život građanima BiH", govori nam na početku Semir Selimović.
On kao primjer navodi da postoji jedna zgrada u Zenici na kojoj se svake godine radi rekonstrukcija zbog opadanja fasade. Selimović govori da se, ukoliko dođe do 'klesanja' njegovog naučnog rada, može pristupiti i problemu termalnog geodetskog skeniranja objekata. Ovom tehnikom bi se mogla skenirati fasada oštećenih objekata i tačno bi se moglo vidjeti na kojem njenom dijelu je najpotrebnija rekonstrukcija, da li je potrebno dodatno utopljavanje, uvođenje sistema hlađenja i sl.
"Naime, moja trenutna teza najbolje se može primijeniti u rekonstrukciji kulturno-historijskih spomenika. Najprije napravimo 3D model nekog spomenika, dobijemo mjere u državnom koordinatnom sistemu, povežemo ga na Google Earth te mu na taj način možemo pristupiti širom svijeta. Prilikom oštećenja tog spomenika, stručnjaci uopće ne bi morali izlaziti na teren već bi imali sve u digitalnom formatu, a samim tim bi i proces rekonstrukcije bio znatno olakšan. Dakle, imali bismo tačne mjere koliko je određena zgrada visoka, široka, koliko su debeli zidovi i sl. Ovim bismo analogiju ostavili u prošlosti", dodao je on.
Selimović ističe kako su fasade koje su u proteklih nekoliko decenija na ovim prostorima građene zapravo energetski neefikasne. Ovaj mladi inženjer geodezije spominje kako ljudi u BiH najviše novca zapravo i troše na utopljavanje ili hlađenje svojih domova ili uredskih prostorija.
"Geodetsko snimanje nije jeftin proces iako bi se ono moglo izvršiti relativno jednostavno kada bismo imali svu potrebnu tehniku. Primjera radi, cijene osnovne geodetske opreme kreću se od 50.000 do 300.000 KM, a cijena laserskih snimača dostiže i 200.000 eura. Isto tako, za ovaj format snimanja vrlo važnu ulogu igra i sami teren. Kada vršimo određeno geodetsko snimanje pomoću savremenih uređaja, osim zgrade na snimku nerijetko dobijemo drveće i sve ostalo što se u datom trenutku nađe između uređaja i zgrade. Može se kazati da je to jedan od problema kada je riječ o uspješnosti ove metode. isto tako, proces rekonstrukcije fasada ili njihove dorade također nije povoljan, ali bi dugoročne koristi zaista bile velike", govori Selimović.
Inženjeri geodezije traženi u BiH i u inostranstvu
Odsjek za geodeziju i geoinformatiku na Građevinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu svake godine iškoluje oko 40 diplomaca i magistara, a Semir Selimović ističe kako je ovoj vrlo zahtjevan studij kako za studente tako i za nastavni kadar i upravu fakulteta.
"Geodezija je deficitarno zanimanje u BiH iz razloga što se malo ljudi odlučuje na izučavanje ove grane. No, važno je istaći da ni u svijetu nije drugačija situacija, svugdje nedostaje stručnjaka iz oblasti geodezije. Također, ovaj studij je jako skup, kako za studenta tako i za ustanovu koja školuje ove inženjere. Fakulteti na kojima se izučava geodezija stalno moraju ići ruku po ruku s tehnologijom, senzori koji se koriste u ovoj oblasti stalno napreduju, pa su visokoškolske ustanove ovog tipa u BiH skoro uvijek u potrazi za dodatnim finansijskim sredstvima", kazao nam je ovaj mladi stručnjak.
Kada smo upitali Semira Selimovića da li je perspektivno baviti se geodezijom u BiH, on nam odgovara da se veliki broj mladih osoba koje završe neki od tehničkih fakulteta odlučuje na odlazak vani, ali pojašnjava kako i u BiH ima prostora za ovaj kadar.
"Iako mnogi vole reći kako je u BiH sve u nekom crnilu, zaposliti se kao geodetski inženjer u BiH i nije toliko teško. Većinom su to privatne firme, ali nije rijedak slučaj da se mladi kadar zapošljava i u javne institucije kao što su katastri, zavodi i sl. Međutim, mora se kazati kako se jedan dio domaćih inženjera ipak odlučuje na odlazak vani, najčešće u Njemačku, a nije rijedak slučaj da državljani BiH u inostranstvu zauzmu i neke rukovodoće funkcije", zaključuje Semir Selimović.
