Godišnja količina elektronskog otpada bi mogla porasti na 76 miliona tona do 2030. godine

Godine 2014. je svijet odbacio 44,4 miliona tona neželjenog elektronskog otpada, uređaja na baterije ili onih koji se pune poput laptopa, smartphonea i televizora.
Do 2030. godine će ta količina vjerovatno porasti na 74,7 miliona tona.
Ovi podaci su rezultat saradnje i partnerstva koje su 2017. godine formirali UN-ova Međunarodna unija za telekomunikaciju, Međunarodna asocijacija za čvrsti otpad te druge grupe kako bi se pratila akumulacija elektronskog otpada.
Povećanje potrošnje elektronike, kao i kraći vijek mnogih uređaja, doprinose brzom rastu količine optada. Većina ljudi ne reciklira uređaje na ispravan i siguran način.
Prošle godine je stvoreno 53,6 miliona tona elektronskog otpada, a samo 9,3 miliona tona, odnosno 17,4 posto, je uspješno reciklirano.
Odbačeni elektronski uređaji mogu sadržavati opasne materijale kadmija i žive u laptopima i mobitelima, kao i hemikalije za hlađenje koje mogu iscuriti u okoliš. Elektronski otpad može doprinijeti globalnom zagrijavanju jer ljudi rudare i obrađuju nove materijale umjesto da ponovo koriste postojeće.
Također, elektronski otpad sadrži mnoge vrijedne materijale koji se mogu ponovo koristiti, kao što su željezo, bakar i zlato te predstavlja "urbani rudnik". Vrijednost sirovih materijala iz prošlogodišnje količine elektronskog otpada bi mogla iznositi 57 milijardi dolara, a recikliranjem je ostvareno samo 10 milijardi.