Tri grada sa najvećim udjelom nepouzdanih Wi-Fi mreža su Sankt Peterburg (37 posto), Kalinjingrad (35 posto), i Rostov (32 posto). Nasuprot ovome, najsigurnija mjesta jesu relativno mali gradovi – uključujući Saransk (samo 10 posto Wi-Fi mreža su otvorene), i Samara (17 posto Wi-Fi mreža je otvoreno), prenosi Blic.rs.
Gotovo dvije trećine svih javnih Wi-Fi mreža na ovim lokacijama koriste porodicu protokola Wi-Fi Protected Access (WPA/WPA2) za enkripciju saobraćaja, koja se smatra jednom od najsigurnijih za upotrebu Wi-Fi.
Ovo su nalazi do koje je došao Kaspersky Lab. To su zaključci da za sada nemaju sve bežične pristupne tačke algoritme enkripcije i autentikacije – aspekte koji su neophodni da bi se osigruala sigurnost Wi-Fi mreža. Ovo znači da je dovoljno da hakeri budu blizu pristupne tačke kako bi presreli mrežni saobraćaj i prikupili povjerljive podatke od nesvjesnih ili nespremnih korisnika.
Na sreću, postoji mogućnost zaštite. Kada god je to moguće, korisnicima se preporučuje konektovanje preko virtuelne privatne mreže (VPN). Korištenjem VPN-a, enkriptovani podaci prenose se kroz zaštieni tunel, što znači da kriminalci neće moći da pročitaju podatke, čak i ako dobiju pristup njima.
Korisnicima se savjetuje da ne koriste mreže koje nisu zaštićene lozinkom ili onima čije su lozinke lake za pogađanje ili nalaženje. Oprez je potreban čak i kada mreža zahtjeva jaku lozinku. Prevaranti mogu otkriti lozinku mreže u kafeu, na primjer, i potom napraviti lažnu konekciju sa istom lozinkom.
Ukoliko niste 100 posto sigurni da je bežična mreža koju koriste sigurna, ali vam je i dalje potreban pristup internetu, pokušajte da se ograničite na osnove korisničke aktivnosti poput pretrage i nalaženja informacija, savjetuju stručnjaci. Trebalo bi se suzdržati od unošenja ličnih pristupnih podataka na društvene mreže i e-mail servise i definitivno ne bi trebalo obavljati bilo kakve radnje u vezi sa online bankarstvom ili unošenjem podataka o bankovnoj kartici bilo gdje.
