Ko sudi Borcu i Zrinjskom dok osvajaju titule prvaka Bosne i Hercegovine
Banjalučki sastav je bio prvi prvak BiH u mandatu Zeljkovića osvojivši titulu prvaka naše zemlje u sezoni 2020/2021 i to nakon što su na polusezoni zaostajali 13 bodova za liderom prvenstva Sarajevom. Ipak, furioznim drugim dijelom sezone uspjeli su nadoknaditi veliku prednost i odnijeti titulu u Banja Luku.
Nakon Borca na scenu je stupio mostarski sastav koji je osvojio dvije posljednje titule prvaka naše zemlje, obje suvereno što je krunisao i ulaskom u Konferencijsku ligu ove sezone.
Aktuelni prvaci naše domovine su od dolaska Zeljkovića na čelo Saveza odigrali 92 utakmice, a na svega 13 susreta pravdu su im dijelili arbitri iz RS-a odnosno 14 posto dok su sudije koje se vode iz reda bosnjačkog naroda bile glavne sudije na 59 mečeva odnosno 64 posto. Preostali postotak zauzimaju sudije iz reda hrvatskog naroda.
Zanimljivo, gotovo nevjerovatno zvuči podatak da su u posljednje tri godine na domaćim utakmicama mostarskog tima pravdu dijelile sudije iz RS-a samo triput i to dvaput Dražen Marić te jednom Luka Bilbija.
Najviše puta im je pravdu dijelio naš najbolji sudija Irfan Peljto koji je bio glavni sudija na utakmicama Plemića deset puta, a iza njega slijede Admir Musić, Ermin Sivac i Frano Jelić sa po devet susreta te Mirza Kazlagić sa osam.
Banjalučkom klubu su najviše puta pravdu dijele sudije iz bosnjačkog naroda i to 41 put od 92 susreta odnosno 44 posto dok su im sudije iz RS-a sudile na 36 mečeva odnosno 39 posto. Preostalu brojku čine sudije iz reda hrvatskog naroda.
Na utakmicama Borca se posebno ističu dva imena i to Mirza Kazlagić i Admir Musić koji su dijelili pravdu na utakmicama banjalučkog kluba po osam puta dok je Luka Bilbija bio glavni sudija na sedam susreta. Dalje slijede Aleksandar Njegomirović, Irfan Peljto, Antoni Bandić, Miloš Gigović, Zoran Grbić i Elvis Mujić sa po šest susreta.
Mnoga od nabrojanih imena obilježena su lošim suđenjem i katastrofalnim greškama, a javnost je s pravom bijesna jer smatraju da je arbitraža na premijerligaškim stadionima glavna kočnica razvoja bh. nogometa.
Kazne i suspenzije za pogrešne odluke su minimalne dok se greške dešavaju iz kola u kolo, gotovo po pravilu na sličan način i istim klubovima pa ljubitelji nogometa u BiH s razlogom sumnjaju na razne protekcije i pomoći. A nakon statistike koju smo prethodno iznijeli, postavlja se i pitanje da li postoji nacionalni ključ prilikom izbora sudija s obzirom da su isti pokazatelji u mnogo manjem obimu kada su u pitanju klubovi s najvećom bazom navijača, poput Željezničara, Sarajeva ili Veleža.
Suđenje je rak rana Premijer lige BiH i taj se problem hitno mora riješiti za boljitak bh. nogometa.
