Bosanskohercegovačka arheologija je bogata brojnim otkrićima, a o onima koje su je istraživale pisao je Ikbal Cogo u knjizi "Crtice o ženama istraživačima bh. arheologije: 1939-2008" što je treća knjiga u ediciji "Memoria" zeničkog muzeja.

Jednoj od najznačajnijih lokacija iz antičke Grčke, više od 2.000 godina starom Delosu prijeti nestanak u narednih 30 godina i to zbog porasta nivoa mora izazvanog klimatskim promjenama.

Drevni DNK gotovo 500 konja otkriva da ih ljudi nisu pripitomili sve do 2200. godine prije Krista, 1000 godina kasnije nego što smo prije mislili.

Prije 24.500 godina, tijelo četverogodišnjeg djeteta bilo je umotano u oker obojeni pokrov i spušteno u grobnu jamu u dolini Lapedo u centralnom Portugalu. Ovo izvanredno dijete pokazalo je jedinstvenu mješavinu osobina modernog čovjeka i neandertalca

Lubanja neandertalca koja je smrvljena na komadiće prije 75.000 godina ponovno je sastavljena i iskorištena za ponovno stvaranje lica arhaične žene mudrog izgleda s tamnom, raspuštenom kosom.

Uništavanje historijskog naslijeđa u Bosni i Hercegovini je gotovo svakodnevna pojava. Od premještenih, razbijenih stećaka, neodgovarajućih "restauracija", a u posljednje vrijeme veliku ulogu ima i pretraživanje metal detektorima koje pojedinci čak i objave te se hvale "ulovima".

Vila u blizini Vezuva možda je mjesto gdje je umro August, prvi rimski car. Istraživači kažu da vila koju je zatrpala erupcija 79. godine odgovara zapisima o smrti rimskog cara 14. godine.

U Donjoj Sopotnici kod crkve Svetog Georgija traju arheološka istraživanja koja predvode stručnjaci Muzeja Hercegovine iz Trebinja.

Čini se da je misterij Platonovog posljednjeg počivališta riješen nakon što su napredne tehnike skeniranja nazvane "bioničko oko" uspjele prodrijeti u karbonizirani svitak star 2.000 godina.

Tokom arheoloških istraživanja na položaju "Gomile" u Zakotorcu na Pelješcu, pronađena je još jedna grčko-ilirska kaciga u jednom od suhozidnih dodataka uz grobove, očigledno votivnog karaktera.