Pogoršanje epidemiološke situacije, odgađanje početka imunizacije te najavljivano "zaključavanje" zabrinuli su poslovni sektor u našoj zemlji. Od godine koja je trebala značiti oporavak od pandemije svi se boje da slijedi godina produbljenja krize.

U Bosni i Hercegovini se posljednjih godina povećava iznos premija za osiguranje od požara i elementarnih nepogoda. Ali, poznavaoci tržišta osiguranja ukazuju na to da imovina brojnih građana nije osigurana od nepogoda koje su sve učestalije.

Smanjenje prihoda, ponajviše uzrokovano korona-krizom, znatno se odrazilo na pad profita kod banaka, a osim rezanja troškova jedan od potencijalnih izlaza iz te situacije je i dizanje kamatnih stopa.

Jedno je zajedničkoj svakoj općini u Bosni i Hercegovini, među tri strateške razvojne grane jedna je sigurno turizam, a ovaj kompleksni ekonomski sektor se često i na makro nivou predstavlja kao jedinstvena šansa. Pitanje je koliko je to realno.

Godišnje liste najvećih uvoznika i izvoznika u našoj zemlji govore ponajviše o stanju u našoj ekonomiji, njenoj strukturi, snazi i kvaliteti. Trenutno stanje nije dobro, a stavovi analitičara mogu poslužiti kao dijagnoza stanja u kojem se nalazi bh. privreda.

Bankarski sektor prebrodio je pandemijsku 2020. godinu, ali očekivanja od nove 2021. godine nisu dobra. Najjači sektor bh. ekonomije bit će prisiljen rješavati rebuse za koje su mnogi bili uvjereni da se nikad neće desiti.

Bankarski sektor u Federaciji BiH od Nove godine neće svojim klijentima nuditi mogućnost apliciranja na neku od korona-mjera, već će svi subjekti u sistemu morati nastaviti "na svojim nogama", bez oslanjanja na mjere koje su ove godine bile dostupne.

Prema kvartalnom pregledu javnog duga Bosne i Hercegovine za treći kvartal ove godine, koji je objavljen u novembru, dug iznosi više od 12 milijardi KM s jasno izraženim trendom rasta.

Bosna i Hercegovina konstantno se zadužuje kod međunarodnih, ali i domaćih finansijskih izvora, a logično pitanje koje se postavlja je cijena tog kapitala.

Sumorne slike nad bh. ekonomijom znatno utječu i na bankarski sektor koji se i dalje diči da je najsnažniji njen dio. Pandemijska zima tek dolazi, a pad potrošnje i smanjenje ekonomske aktivnosti i banke tjera na "stezanje kaiša".