Ljudi će u budućnosti živjeti 130 godina, a imat će tijelo i mozak svjež kao u djetinjstvu, tvrde genetičari.
Naučnici su prvi put uspješno oslobodili embrij neispravnog dijela DNK koji je bio uzrok smrtonosnih srčanih bolesti. Ovim postupkom bi se potencijalno moglo spriječiti 10.000 poremećaja koji se prenose generacijama.
Proučavanje inteligencije uvijek je bilo puno kontroverznih tumačenja. Naučnici se nisu slagali u tome da li se inteligencija uopće može mjeriti i ako može da li je povezana s genima ili je više ishod učenja i životnog iskustva.
Sa stanovišta genetike, ima određenih razlika među Bošnjacima, Srbima i Hrvatima, ali statistički nisu značajne. Populacije zapadnog Balkana međusobno dijeli najveći dio genetičkog materijala, rekao je prof.dr. Damir Marjanović, uvodničar o temi "Genetičko nasljeđe Bosanaca i Hercegovaca" na današnjoj redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99".
Institut za genetičke resurse Univerziteta u Banjoj Luci deponovat će 18. oktobra svoje prve uzorke iz kolekcije banke gena u Globalni sjemenski trezor Svalbard u Norveškoj.
Grupa naučnika predložila je ambiciozan projekt stvaranja sintetskog ljudskog genoma, ili genetskog otiska, što će zasigurno ponovo potaknuti rasprave o tome do koje mjere ljudskih život može biti predmet genetskog inženjeringa.
Da li smo mi naše tijelo? Pa, na neki način. Ali gdje da povučemo granicu, koliko "sebe" možemo odstraniti prije nego što prestanemo biti "mi"? Da li ovo pitanje uopće ima smisla? Na ova naučna, ali i filozofska pitanja pokušala je odgovoriti ekipa popularnog YouTube kanala Kurzgesagt – In a Nutshell.
Gubitak nevinosti je popraćen kombinacijom okolnosti, (ne)sreće i neugodnih društvenih stepenica. Ipak, naučnici sada vjeruju kako je dodatna okolnost skrivena i u našim genima.
Samo nekoliko sedmica nakon što je upisao šesti razred Colman Chadam izbačen je iz škole zbog DNK.
Godina koja je na izmaku donijela je neke od najuzbudljivijih trenutaka u svijetu nauke, istraživanja i fascinantnih priča o prirodi.