Djeca moraju biti izložena raznovrsnim namirnicama od najranijeg perioda života
Uvrštavanje u bebin jelovnik raznovrsnog voća i povrća te drugih vrsta hrane na samom početku je ključ za bolji kvalitet ishrane kasnije tokom života, prenosi Health24.
Uvrštavanje u bebin jelovnik raznovrsnog voća i povrća te drugih vrsta hrane na samom početku je ključ za bolji kvalitet ishrane kasnije tokom života, prenosi Health24.
Idealno vrijeme za uvođenje druge hrane i pića pored dojenja djeteta je oko šestog mjeseca njegovog života. Tačnije, u jelovnik biste trebali početi lagano uvoditi i različita pića i kaše. U nastavku predstavljamo koje napitke možete davati djetetu, a koje trebate izbjegavati.
Doručak je najvažniji obrok u danu te je stoga važno da bude dio svakodnevne rutine u životu vaše djece. Ukoliko nemate ideju djeci pripremiti za doručak, pročitajte recepte blogerice Almire Mujačić koja promoviše zdravu ishranu i ima odlične prijedloge za zdrave, jednostavne i jeftine obroke.
Iako se Pravilnik o ishrani u školama već počeo primjenjivati u većini osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo, direktori i direktorice s kojima smo razgovarali složni su u mišljenju da je za rješavanje problema pretilosti učenika i uvođenje zdrave ishrane potrebno mnogo više od izbacivanja nezdrave hrane iz škola, a to je promjena svijesti kod učenika u čemu moraju istrajati i škole, ali i roditelji, na čemu se i insistira u Pravilniku.
U Sarajevu je danas održana radionica za buduće roditelje "Kako se hraniti za 1, a misliti na 2+" u sklopu koje su budući roditelji od stručnjaka imali priliku čuti o planiranju i važnosti zdrave ishrane i važnosti dojenja.
Radna grupa za izradu Pravilnika o ishrani djece u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama Kantona Sarajevo završila je izradu ovog podzakonskog akta i prezentirala ga jučer direktorima škola Kantona Sarajevo.
Da bi djeca u vrtićima jela zdravu hranu kuharu je potrebno pola sata dnevno, smatraju stručnjaci.
Pravilna ishrana, podrazumijeva unošenje hrane bogate nutrijentima koji će zadovoljiti potrebe organizma za obnavljanje i izgradnju ćelija i tkiva te energiju koju organizam koristi za normalno funkcioniranje i odvijanje svih životnih procesa. Sve preko tih potreba je višak koji će, vremenom, stvoriti zdravstveni problem.
"U publikaciji 'Pretilost djece osnovnih škola Kantona Sarajevo' sublimirani su svi rezultati istraživanja koja su sprovedena na oko 32.000 učenika, a sve s ciljem da se ovom problemu počne pristupati ozbiljno i konačno krene preventivno djelovati na pretilost kao jednog od ključnih faktora rizika za pojavu raznih oboljenja", istakao je na konferenciji za medije ministar za obrazovanje, nauku i mlade KS Elvir Kazazović, te najavio da će naredno istraživanje biti usmjereno na djecu u srednjim školama.
Skoro dvije trećine bh. građana ima problem s viškom kilograma. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, prema broju pretilih osoba Bosna i Hercegovina je na šestom mjestu u svijetu, a na drugom u Evropi.