Škole u Sarajevu zabranile gazirana pića i nezdravu hranu, srednjoškolci se "snabdijevaju" u prodavnicama
Direktor Gimnazije Obala Benjamin Hedžić smatra da se učenici i dalje nezdravo hrane, preferirajući bijeli hljeb, gazirane sokove, fast food proizvode te da, iako je Pravilnik o ishrani djece u školama stupio na snagu, za stvarne rezultate treba vremena. Ključna promjena svijesti kod učenika se postiže pedagoškim pristupom i argumentovanim debatama, koje su bitne za srednjoškolce kako bi shvatili šta je stvarno zdravo, a šta ne.
"Implementacija Pravilnika će sigurno ići brzo, ali ne možete nikom zabraniti da u školu donese Snickers ili čokoladu, jer ih učenici mogu kupiti 200 metara od škole i zato treba raditi na podizanju svijesti kod učenika, da znaju da to nije zdravo", rekao je Hedžić.
Rekao nam je i kako su u ovoj gimnaziji još krajem prošle školske godine, kada je najavljen novi Pravilnik, uklonili automate sa slatkišima i gaziranim pićima, a što se tiče učenika, kaže kako nije primijetio neke velike reakcije. Zasad ih to ne pogađa puno, jer u blizini škole mogu nabaviti sve što ne mogu unutar nje. Ne umanjujući njegov značaj za srednje škole, smatra kako će Pravilnik svoj puni smisao i svrhu postići u osnovnim školama i predškolskim ustanovama, jer je tad mnogo lakše formirati zdrave navike kod djece i jer ne mogu izlaziti van škola kako bi negdje drugo kupovali nezdrave grickalice, sokove, čokoladice, fast food hranu i slično.
Srednjoškolci van škole kupuju nezdravu hranu
"Postoji razlika između osnovnih i srednjih škola. U srednjim školama imate samostalnu djecu, adolescente kojima ne možete zabraniti da izađu iz škole. Mislim da će Pravilnik najveću svrhu i primjenu imati u osnovnim školama, gdje djeca borave pet ili šest sati u zgradi škole i nemaju alternativu da mogu hodati i otići van škole 500 metara dalje. Srednjoškolci su već formirane ličnosti, tako da je kod njih bitniji rad argumentima i pedagoškim pristupom da neko shvati da li će konzumirati duhan, alkohol ili nezdravu hranu. Tako da vjerujem da je ovaj Pravilnik najbitniji za osnovno i predškolsko obrazovanje, ali i srednjoškolsko u onoj mjeri u kojoj može poslužiti", pojašnjava Benjamin Hedžić.
U kantini ove gimnazije hrana se pravi, ali i dobavlja iz Klasa ili drugih većih dobavljača. U kuhinji gimnazije nekad su se pravili pomfrit, palačinci i još neka hrana, ali sada su izbacili iz menija sve ono što je zabranjeno Pravilnikom. Prema slobodnoj procjeni direktora Hedžića, u školskoj kantini se hrani oko 20 do 30 posto učenika i smatra da to nije zadovoljavajuća cifra.
U sarajevskoj Prvoj gimnaziji automate nikad nisu ni imali, a mali školski bife nije izrazito popularan među učenicima koji se većinom hrane van škole, tako da je lako zaključiti da redovno konzumiraju nezdravu hranu i piće.
Osnovne škole su davno izbacile gazirana pića i čipsove
Direktorica OŠ "Edhem Mulabdić" Aida Omersoftić rekla je kako ni ranije nisu imali automate i da, bez obzira na Pravilnik koji je donesen, preferiraju zdravu ishranu kroz odgojno-obrazovni proces u dogovoru s roditeljima.
"Radimo zajednički na tome da se djeca zdravo hrane, izbacujemo kolu i neke nezdrave namirnice, a takvu odluku smo donijeli na vijeću roditelja. Oni su složni u tome i kod kuće isto tako zabranjuju kolu, jer, ne možemo je mi u školi zabraniti, a da je oni kući daju. To je jedan veliki proces u kojem trebamo zajedno ustrajati, jer dosta djece ima nezdrave navike kad je u pitanju ishrana", rekla je Omersoftić i dodala kako se bez roditelja ipak ne može učiniti mnogo.
U dvorištu ove škole postoji jedan kiosk koji je izbacio kolu i sva gazirana pića i uveo neke zdravije negazirane sokove. Direktorica Omersoftić ističe kako imaju jedan voćni dan u sedmici kada djeca donose voće u školu, te da je sva hrana koju konzumiraju djeca u produženom boravku kuhana i da jedu kupus, grah, čorbe, a otprilike jednom sedmično na jelovniku se nađe i pita.
Direktor OŠ Mehmedalija Mak Dizdar Munib Kukavica je rekao kako su iz njihove školske kantine čipsovi i gazirana pića izbačeni još prije sedam, osam godina, a kasnije je, uz saglasnost roditelja, učenicima zabranjen izlazak van školskog dvorišta, jer su redovno odlazili do prodavnica gdje su kupovali nezdravu hranu koju nisu mogli u školi.
Uloga roditelja jednako važna
U OŠ Osman Nakaš čipsovi i gazirana pića su ukinuti prije nekoliko godina kada je kantina osnovana, a voće sada imaju dva ili tri puta sedmično. Direktorica ove škole Aida Mikić također smatra da nije dovoljno kontrolisati ishranu djece samo u školama, već da i roditelji igraju jednako važnu ulogu.
Kontaktirali smo i vrtić Ciciban gdje su nam rekli kako ni ranije, prije primjene Pravilnika nije bilo nezdrave hrane te da je sva hrana na meniju bila domaća i kuhana.
U srednjim školama će biti teže podstaći zdravu ishranu kod učenika, jer su slobodni izlaziti van školskog dvorišta, dok se u osnovnim školama, posebno onim s produženim boravkom, može više insistirati na zdravijoj prehrani.
Koliko će se dosljedno primjenjivati Pravilnik, ostaje da se vidi, no čini se kako je zasad "dovoljno" to što su škole izbacile nezdrave proizvode od krompira poput čipsova i pomfrita te gaziranih pića poput kole. Izgleda da će se sendviči s nezdravijim opcijama poput salame mnogo češće nalaziti u osnovnoškolskim i srednjoškolskim kantinama nego što je to preporučeno. Ne treba zaboraviti da su roditelji ti koji su najodgovorniji za svoju djecu i njihovu zdravu ishranu.
Podsjećamo, Pravilnik o ishrani u školama donijelo je Ministarstvo obrazovanja KS kao rezultat istraživanja koje je pokazalo kako svaki treći srednjoškolac u Kantonu Sarajevo ima prekomjernu težinu.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
