U Njemačkoj su strani radnici dugo bili osjetljiva tema. No sada su iznesene neoborive činjenice koje sile Njemačku na otvaranje, komentira Jens Thurau, javlja Deutsche Welle.

Dok se tržište rada u BiH polako prazni, a radna snaga masovno odlazi prema zapadnoj Evropi, na gradilištu firme Jokić-invest u Višegradu neobična pojava. Deset mladih ljudi iz Bangladeša vrijedno radi na izgradnji stambenog objekta namijenjenog osobama iz kolektivnih centara u ovom gradu.

Kašnjenje plaća, prekovremeni rad, čekanje ugovora, neplaćeni rad praznicima i na slobodne dane, uskraćivanje prava na godišnji odmor ili porodiljsko odsustvo i dalje su gorući problemi radnika u našoj zemlji.

Sindikati drvne industrije u Austriji uputili su kritike svojoj, ali i slovenskoj vlasti zbog činjenice da, kako je istaknuto, Slovenija u Austriju šalje radnu snagu iz BiH, i to socijalno osiguranu.

Anketa tržišta rada koju je na području BPK Goražde, prema instrukcijama Federalnog zavoda za zapošljavanje, provela Služba za zapošljavanje ovog kantona pokazuje da poslodavci iz BPK u ovoj godini imaju potrebu za zapošljavanjem radnika u prerađivačkoj industriji.

U Bosni i Hercegovini je prema potpunim podacima Ankete o radnoj snazi, koju je radila Agencija za statistiku BiH, 2,3 miliona radno sposobnih stanovnika, od čega je 822.000 zaposleno. Zanimljivo je da se broj radno sposobnih smanjuje iz godine u godinu, a da se broj zaposlenih povećava.

Teška socijalno-ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini, velika stopa nezaposlenosti, borba za očuvanjem posla i loši međuljudski odnosi na radnom mjestu u mnogome narušavaju mentalno zdravlje radne snage naše zemlje.

Kada su prije tačno pedeset godina Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i tadašnja Zapadna Njemačka potpisale tzv. gastarbajterski sporazum o mogućnosti zaposlenja radnika iz Jugoslavije u Njemačkoj, zvanično je počela era masovnijeg iseljavanja ljudi. Taj val iseljenja nikada nije ni prestao pa je Njemačka i danas san i želja mnogih iz zemalja bivše SFRJ.

Njemačkoj nedostaju stručnjaci i to više nego ikada ranije. Zbog nedostatka kvalificirane radne snage njemačka privreda godišnje gubi oko 30 milijardi eura.