Promjene na krvnim žilama glavni su uzrok srčanog udara, a one mogu biti jednako zastupljene kod oba spola i u različitoj životnoj dobi.

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti u Bosni i Hercegovini, a koronarna bolest je najodgovornija za izuzetno visoku stopu mortaliteta. Potražili smo odgovore na pitanja kakve se metode liječenja primijenjuju u našoj zemlji, koliko pratimo svjetske trendove, šta nedostaje bh. sistemu te zašto ne vršimo transplantacije srca?

Svjetski dan srca obilježava se 29. septembra, a na ovaj dan svakako vrijedi ukazati na kardiovaskularne bolesti kao pošast 21. vijeka, koja stvara probleme i bh. populaciji. Stručnjaci upozoravaju da je zabrinjavajuće što srčani udari sve češće pogađaju osobe mlađe životne dobi.

Novo istraživanje je utvrdilo kada se dešava najveći broj srčanih udara sa smrtnim ishodom. Ovaj tip srčanih udara poznat je pod nazivom STEMI.

Svakodnevno jedenje hamburgera može povećati rizik od srčanog i moždanog udara.

Bol u vratu koji vas tjera da hodate okolo s glavom nagnutom na jednu stranu može biti prilično čest i bezazlen, ali i simptom ozbiljnog problema.

Odlazak na spavanje u različito vrijeme svake noći moglo bi vas dovesti u veću opasnost od srčanih i moždanih udara.

Švicarski istraživači otkrili su da bakterija koja uzrokuje bolesti desni i loš zadah mogu povećati rizik od srčanih bolesti.

Pretjerano znojenje, bol u prsima te bol u ramenu i ruci najpoznatiji su simptomi srčanog udara. Godinama su mnogi vjerovali da su to jedini simptomi na koje treba obratiti pažnju, međutim postoje značajne razlike u tome kako muškarci i žene doživljavaju srčani udar.

Objavljena je nova studija koja povezuje porast broja srčanih udara s posljedicama Covida-19.