Fondacija Friedrich Ebert je objavila podatke o rodnom jazu na tržištu rada u Bosni i Hercegovini. U 2018. godini bio je manji broj zaposlenih i veći broj nezaposlenih žena.

Mjere za zaštitu života tokom pandemije koronavirusa imaće negativan utjecaj na tržišta rada na Zapadnom Balkanu – do aprila 2020. izgubljeno je 40 procenata od povećanja zaposlenosti u 2019, piše u novom izvještaju Svjetske banke. Posljedice pandemije osjećaju se u svim oblastima

Asocijacija arhitekata u BiH (AABiH) pokrenula je novu platformu za outsourcing arhitektonskih usluga iz BiH. Cilj platforme je stvoriti nova radna mjesta za arhitekte i inžinjere-projektante u BiH i regiji i povezati ih sa međunarodnim tržištem zbog toga što sve više mladih ljudi iz ove struke odlazi iz BiH zbog nemogućnosti zaposlenja.

Transportna industrija u Njemačkoj upozorava na "uska grla" u snabdijevanju tokom ljeta, a kao razlog se navodi nedostatak više hiljada vozača kamiona.

Godišnja analiza tržišta rada portala Posao.ba pokazuje da su prošlu godinu obilježili rast potražnje za radnicima i odlazak u inozemstvo.

Vlada Kantona Sarajevo usvojila je danas Nacrt strategije razvoja obrazovanja i nauke KS za period 2018-2022. godina. Osnovni cilj ovog dokumenta je unaprijediti sistema obrazovanja na svim nivoima i dobiti kadar koji je neophodan tržištu rada.

Reforma tržišta rada predstavlja jedno od šest prioritetnih pitanja koja su definisana reformskom agendom. Kako je rekao federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača, stanje nije idealno jer je i dalje veliki broj nezaposlenih osoba te je potrebna složena reforma.

Posao u našoj zemlji već dugi niz godina lakše pronalaze muškarci nego žene. Samo 32 posto žena u BiH je aktivno na tržištu rada, zaposleno, samozaposleno ili u potrazi za poslom, što je najniža stopa u Evropi. Stoga se žene iz BiH najčešće opredjeljuju za pokretanje vlastitog biznisa koji je u našoj zemlji tek u začetku.

Mreža organizacija za ekonomski razvoj BiH – LEDnet organizirala je u Mostaru okrugli stol o temi "Kuda idu obrazovanje i tržište rada u BiH". Bilo je govora o potrebama tržišta, prilagodbama zakonskih rješenja, kao i dualnom obrazovanju kao narednom koraku.

Neusklađenost između ponude i tržišne potražnje za srednje stručnim kadrom izražena je u Kantonu Sarajevo, ali i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Razlika između vještina stečenih kroz obrazovanje i vještina potrebnih na poslu dostigle su kritičan nivo razilaženja, pa stručnjaci upozoravaju da su promjene potrebne što hitnije.