Uz posredovanje EU
6

Armenija i Azerbejdžan nastavljaju mirovne pregovore nakon dvogodišnje pauze

S. Š. U.
Foto/EPA: Satanak zvaničnika Armenije i Azerbejdžana sa predsjednikom Evropskog vijeća
Foto/EPA: Satanak zvaničnika Armenije i Azerbejdžana sa predsjednikom Evropskog vijeća
Predstavnici EU posredovali su u potpisivanju sporazuma, kojim će se uspostaviti zajednička granična komisija, dvije godine nakon posljednjeg sastanka o mirovnim pregovorima koji se vode nakon sukoba u regiji Nagorno-Karabaha.

Zvaničnici ove dvije zemalje sastali su se po treći puta u šest mjeseci dok napetosti u regiji i dalje rastu.

Armenija i Azerbejdžan pokrenule su mirovne pregovore oko spornog teritorija Nagorno-Karabaha, nakon sastanka šefova država ovih zemalja održanog jučer.

Armenski premijer Nikol Pashinyan rekao je u saopćenju da su se on i njegov azerbejdžanski kolega dogovorili uspostaviti bilateralno povjerenstvo za granicu do kraja aprila.

Naložili su svojim ministrima vanjskih poslova da započnu pripreme za mirovne pregovore, navedeno je u Pashinyanovoj izjavi.

Predsjednik Azerbajdžana Ilhama Aliyeva za sada nije davao izjave po ovom pitanju.

Samit je održan nakon više od dvije godine teških borbi u ovoj regiji iz 2020. godine tokom kojih je raseljeno 250.000 ljudi.

Od 1990-ih, napetosti su tinjale između dvije bivše sovjetske republike oko Nagorno-Karabaha, pograničnog teritorija ukliještenog između dvije strane.

U ratu 1991. godine, snage Jerevana okupirale su Nagorno-Karabah, koji je dom etničkih Armenaca, ali mu je međunarodno priznata pripadnost zvaničnom Bakuu.

Borbe su trajale četiri godine, a završile su tek nakon intervencije Rusije. Ubijeno je oko 30.000 ljudi.

Iako je 2008. godine potpisan mirovni sporazum kako bi se učvrstila rezolucija, tokom godina u regiji je bilo epizoda nasilja.

Razgovore su omogućili predstavnici EU, prvenstveno predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, koji su se sa zvaničnicima dvije države sastali prekjučer.