"Balkan Šengen"
420

Aćimović: Zbog ignorisanja Malog Šengena BiH će nakon izgradnje Pelješkog mosta postati geto

R. D.
Draško Aćimović
Draško Aćimović
Ideja Malog Šengena Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji počela je donositi konkretne koristi, a posljednje aktivnosti idu ka intenziviranju te saradnje. Kod nas je pak ta ideja dočekana s rezervama.

Ideju poteklu iz Evrope i SAD-a da se šest zemalja (Albanija, Srbija, BiH, Sjeverna Makedonija, Kosovo i Crna Gora) poveže na principima kako se povezuje Evropska unija i nazove radnim imenom Mali Šengen vlasti u BiH nisu dočekale podrškom, kaže za Klix.ba Draško Aćimović.

"Njihove teorije o ulasku u EU na 'svoj način', a da ne čine nešto na EU putu, dovele su BiH u situaciju da će nakon izgradnje Pelješkog mosta, kojim prestaje važnost strateškog izlaza na more BiH, i ulaskom Hrvatske u Šengen zonu krajem godine postati i zvanično geto zona u koju će se i dalje slati samo atomski, hemijski i drugi otpad, a zdravstveni radnici i drugi kvalifikovani ljudi iz svih branši napuštat će BiH i otići u države EU", kaže on.

Dodaje da, ako analiziramo, u najkraćem BiH je zvanično najsiromašnija i najkorumpiranija zemlja u Evropi i za prošlu godinu je imala samo 300 miliona eura stranih investicija i to ne direktnih i ne novih, dok je Srbija imala 3,7 milijardi eura.

"U isto vrijeme, vlasti su pokazale jezivu nebrigu prema građanima u vrijeme pandemije, a EU je dala najgoru ocjenu stanja u historiji za BiH i onda se u svakoj zemlji pale svi alarmi, mjenja vlast, rade hitne reforme i spašavaju građani kojih je u ovom momentu u BiH manje od 2,7 miliona prema međunarodnoj statistici. BiH ima posljednju šansu da se pridruži projektu koji su podržale EU i SAD, koji će promijeniti ime i zvat će se Balkan Šengen i da učestvuje u svim aktivnostima koje su već potrošene između Albanije, Srbije i Sjeverne Makedonije, a to je, između ostalog, koordinacija svih zemalja u slučaju elementarnih nepogoda, kriza poput pandemije, slobodnog prolaska kamiona bez zadržavanja na granicama, priznavanja diploma, slobodnog zapošljavanja, prolaska građana, robe i usluga bez zadržavanja, što je ogroman ekonomski benefit i donio bi BiH u vrlo kratkom roku efekte", kaže on.

Podsjeća da će krajem jula biti organiziran samit zemalja koje su do sada ušle u projekt i da je njegovo mišljenje da BiH treba da se uključi u projekt na tom samitu i zatraži da Sarajevo bude kordinacioni centar Balkan Šengena.

"Time bi se pokrenule stvari u zemlji, dobili bi milijarde eura za infrastrukturu, ekologiju, željeznice na elektro pogon, očistili zemlju od mina i hemijskih otrova i zaustavili odlazak naših ljudi u inostranstvo. Ulazak u Balkan Šengen je podržala Višegradska grupa (Poljska, Mađarska, Slovačka i Češka), koja je po tom sistemu, kao i Baltičke zemlje i Skandinavski blok, ušla u EU", kazao je.

Aćimović kaže kako je za ovaj projekt iz EU pripremljena ogromna suma novca, čak devet milijardi eura za izgradnju infrastrukture, 20 milijardi kroz garancije te dodatnih 14 milijardi kroz IPA fondove.

"Znači ako se ozbiljno uključimo možemo sudjelovati u raspodjeli 43 milijarde eura, a Sarajevo bi moglo postati koordinacioni centar", izjavio je on.