Adil Kulenović pisao PIC-u o "problematičnom" djelovanju visokog predstavnika
-
"Upoznati smo sa PIC-ovim zaključcima iz 1997. kojim se uvode Bonska ovlaštenja visokog predstavnika, kao jedna plemenita namjera da se postratnoj Bosni i Hercegovini pomogne u izgradnji samoodrživih i funkcionalnih državnih institucija;
-
Ipak, kada se pogleda deveta tačka zaključaka za Bonska ovlaštenja, onda je potrebno ukazati na nekoliko bitnih stvari:
(1) u tački IX/2 u stavovima a. i c. govori se o 'zajedničkim institucijama', što je suprotno odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz januara 2023. kojim je taj termin utvrđen kao neustavan te da je jedini ispravan termin 'institucije Bosne i Hercegovine',
(2) U tački IX nedvosmisleno je rečeno da visoki predstavnik može donositi obavezujuće odluke koje za cilj imaju stvaranje mogućnosti za nesmetan rad, kako je pogrešno navedeno 'zajedničkih institucija', čime se očito mislilo na isključivo državne institucije Bosne i Hercegovine;
(3) U tački IX/2b jasno je utvrđeno da visoki predstavnik donosi privremene mjere kada strane ne mogu postići dogovor i čije je trajanje ograničeno sve dok Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ili Vijeće ministara ne donese odluku u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom u određenoj oblasti i tretiranom pitanju;
(4) U tački IX/2c jasno je utvrđeno da se obavezujuće odluke mogu odnositi i na druge mjere, kojima se osigurava nesmetan rad 'zajedničkih institucija' (institucija Bosne i Hercegovine) kako bi se osigurala implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma.
- Imajući u vidu navedeno, upitno je da visoki predstavnik poseže za donošenjem odluka koje očito nisu dijelom njegovog mandata, kao što je to odluka od 2. oktobra prošle godine kojom je izvršena intervencija samo u jednom bh. entitetu, a da pri tom ne postoji 'druga strana' koja otežava implementaciju civilnog aspekta mirovnog sporazuma.
Ako se ima u vidu da u toj intervenciji nije postojala 'druga strana' i da se obavezujuća odluka isključivo odnosi na jedan entitet - Federaciju Bosne i Hercegovine, onda je sasvim jasno da nije riječ o institucijama Bosne i Hercegovine na koje se isključivo odnose Bonska ovlaštenja;
-
Upoznati smo sa odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u vezi sa odlukama visokog predstavnika od 2. oktobra 2022., ali smo isto tako upoznati da ta odluka nije donesena većinom glasova sudija, već je predsjednik Ustavnog suda iskoristio 'dvostruki glas', što u javnosti stvara osjećaj da je riječ o političkoj, a ne o pravnoj odluci (posebno ako se pročita izdvojeno mišljenje troje ustavnih sudija);
-
Naglašavajući da se u zaključku PIC-a iz 1997. izražava zabrinutost zbog nepostojanja jakih multietničkih političkih stranaka, a da odluke visokog predstavnika od 2. oktobra 2022. i 27. aprila ove godine postojanje multietničkih političkih stranaka čine besmislenim, postavlja se pitanje šta je stvarna namjera OHR-a i visokog predstavnika u odnosu na Bosnu i Hercegovinu kao državu ravnopravnih građana;
-
Odluka visokog predstavnika od 27. aprila, kojom je na 24 sata suspendovao ustav jednog entiteta i tom prilikom donio i 'privremenu odluku' koja će stupiti na snagu nakon godinu dana, u potpunoj je suprotnosti sa članom IX zaključaka PIC-a iz 1997.
Privremene odluke visokog predstavnika imaju ograničeno trajanje sve dok Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ili Vijeće ministara ne donesu odgovarajuće odluke, a koji u konkretno navedenoj stvari čak ni nemaju nadležnost da donese odluke koje se tiču entitetskih ustava;
- Informacija da visoki predstavnik namjerava donijeti novu odluku, kojom navodno planira izmijeniti i Krivični zakon Bosne i Hercegovine na način da je neprovođenje odluka visokog predstavnika krivično djelo, na osnovu svega navedenog je upitna.
Dejtonski mirovni sporazum je međunarodni ugovor koji se implementira u okviru Bečke konvencije o ugovornom pravu, što podrazumijeva da se potpisnicama sporazuma ne mogu nametati dodatna prava i obaveze koje izlaze izvan okvira ugovora;
- Najavljene aktivnosti i eventualna odluka visokog predstavnika po pitanju državne imovine, posebno ako se uzmu u obzir njegove izjave o ovoj problematici djeluju uznemirujuće, jer se ne radi o pitanju koje spada u implementaciju civilnog aspekta mirovnog sporazuma.
Ovo pitanje je svakako već riješeno kroz ustavne odredbe o kontinuitetu zakona koji su važili prije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Ako se tome pridoda da opća i javna dobra kao što su rijeke, more, riječne i morske obale, voda, zrak, frekvencije i drugo ne mogu imati vlasnika, niti bilo koje fizičko ili pravno lice može ostvariti pravo vlasništva nad općim i javnim dobrima, onda su jako upitne, zabrinjavajuće i pravno neodržive namjere visokog predstavnika da imovinu (uključujući opća i javna dobra) podijeli između entiteta i kantona;
- U široj javnosti postoji opravdana zabrinutost o pravcu reforme izbornog zakonodavstva, kojoj mora prethoditi reforma Ustava Bosne i Hercegovine na način da se državni ustav u potpunosti uskladi sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.
Posebno da se svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigura jednako aktivno i pasivno biračko pravo. Tek nakon toga, moguće je obaviti reformu Izbornog zakona, kao i neophodno usklađivanje entitetskih ustava sa državnim ustavom.
Istovremeno je nužno uzeti u obzir mišljenje Venecijanske komisije iz 2005. u dijelu koji govori o reformi Doma naroda, u skladu sa evropskim standardima i praksom. Svjedočimo da je danas Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine mjesto političkih blokada i ucjena", konstatovao je Kulenović.
Kako je istakao u pismu upućenom članovima PIC-a, očekuje da će razmotriti navode ovog pisma te da će poduzeti odgovarajuće korake.
Poslije današnje sjednice PIC-a, javnosti će se obratiti visoki predstavnik. Ono što je neobično jeste da će sjednici prisustvovati predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto (HDZ) i ministar odbrane Zukan Helez (SDP). Razlog zašto je to neobično jeste što se ove sjednice uglavnom održavaju iza zatvorenih vrata.
