Agencija za zaštitu ličnih podataka: Javni organi u BiH ne cijene javni interes
"Primjeri za ovo su odbijanje davanja podataka o naknadama članova Upravnog odbora Agencije za osiguranje depozita BiH to odbijanje Visokog sudskog i tužilačkog vijeća da odobri pristup imovinskim kartonima tužilaca. Logično je da pravo na zaštitu privatnosti ne može biti razlog za odbijanje zahtjeva za pristup informacijama o nesmetanom prelasku državne granice osoba za kojima je raspisana potjernica", ističu iz Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.
Agencija je mišljenja da su se u ovim i sličnim slučajevima javni organi neosnovano pozvali na zaštitu ličnih podataka i da su njihove odluke proizvoljne.
"Uvjereni smo da javni organi nisu cijenili javni interes, što im je bila obaveza, jer da jesu, njihova odluka bi bila sasvim drugačija. Ovim se nastavlja praksa da se ide iz krajnosti u krajnost pa u jednom slučaju se objavljuju podaci koje ne bi smjeli, a u drugom sprječava objavljivanje podataka koje predstavlja javni interes", piše u Izvještaju.
Ističu da je Agencija, u oblasti slobode pristupa informacijama, ukazivala na značaj zaštite prava na privatni žlvot u pogledu obrade ličnih podataka, a pri tome naglašavajući i potrebu ocjene javnog interesa u svakom konkretnom slučaju.
"Ovo je pokazatelj da bez istinskih napora javnih organa izostaju i očekivani rezultati u pogledu pravilno primjene zakonskih propisa", navode iz Agencije.
Agencija apeluje na sve javne organe da prilikom odlučivanja po zahtjevima za slobodu pristupa informacijama uvijek cijene i javni interes, a ne da neosnovanim pozivanjem na zaštitu ličnih podataka prave štetu i pravu na zaštitu ličnih podataka i pravu na slobodu pristupa informacijama.
Upozoravaju da se ovdje dolazi do do značaja zaključka koji je Parlamentarna skupština BiH usvojlla razmatrajući Izvještaj Agencije za 2011. godinu. Ovim zaključkom obavezano je Vijeće ministara BiH da Zakon o slobodi pristupa informacijama učini efikasnim.
"Upravo zbog loših rješenja u Zakonu o slobodi pristupa informacijama javni organi se mogu proizvoljno pozivati na zaštitu ličnih podataka i odbijati zahtjeve bez ikakve odgovornosti", stoji u Izvještaju.
Podsjećaju da je Ured za reviziju institucija BiH, u okviru provedene revizije učinka, analizirao transparentnost rada institucija BiH. S tim u vezi Ured je dao preporuku Vijeću ministara BlH koja glasi: "Provođenje odgovarajućih aktivnosti na predlaganju izmjena i dopuna zakona usmjerenih na poboljšanje postojećeg zakonskog okvira o slobodi pristupa informacijama u BiH kojima bi trebala biti obuhvaćena i potpuna realizacija zaključka PS BiH, a koja se tiče usaglašavanja propisa".
"I poslije svega Vijeće ministara BiH odnosno Ministarstvo pravde BiH je iznijelo tvrdnje da je na osnovu pozitivnih zakonskih propisa Agencija nadležna za izmjene i dopune Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH. Nije poznato koji je to pozitivni zakonski propis koji tu obavezu stvara Agenciji", ističu.
Na kraju zaključuju da je u suštini ovdje sve jasno osim razloga zbog čega Ministarstvo pravde BiH ne želi raditi svoj posao.
"Ovom se održava neprihvatljivo stanje u pogledu ostvarivanja prava na slobodu pristupu informacijama, ali i neosnovano pripisivanje Agenciji da je ona odgovorna za to stanje", upozoravaju iz Agencije za zaštitu ličnih podataka.
Stare ideje ponovo na stolu: Trump opet bacio oko na Grenland i želi ga pripojiti SAD-u
