Aktivisti najčešća meta fizičkih napada u BiH: Slaba reakcija policije i pravosuđa ostavlja ih nezaštićenim
Koordinator Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) Edvin Kanka Ćudić i još dvoje aktivista napadnuti su u utorak navečer u blizini zgrade Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu. Nekoliko mladića ih je najprije vrijeđalo zbog aktivnosti koje njihovo udruženje provodi, a potom su i fizički nasrnuli na njih.
Zabilješke bez rezultata
Ovo nije prvi napad na članove UDIK-a, a ovaj su odlučili da ne prijave policiji zbog nepovjerenja.
"Prvi napad se dogodio 26. februara 2015. godine ispred Katedrale u Sarajevu kada smo organizovali godišnjicu sjećanja na otmicu u Štrpcima. Drugi i treći napad su se dogodili 6. i 9. maja na Grbavici, a manji incident smo imali također ispred Katedrale kada smo obilježavali godišnjicu zločina na Kazanima. Policija u tom slučaju nije reagovala. Od PU Stari grad smo tražili zapisnik od napada za 26. februar 2015. godine da vidimo šta su zabilježili, ali nikada nismo dobili nikakav odgovor. Pored toga, policija nije željela napraviti zabilješku za ostale događaje. Kada je bio napad 9. maja policija je kasnila pola sata", rekao je Ćudić za Klix.ba.
Napadali su ih zbog aktivnosti u okviru kojih su obilježavali i zločine nad sprskim narodom, poput zločina na Kazanima i u Kravici. Zbog toga su ih prozivali i fizički nasrtali na njih.
"Mi jučer nismo prijavili napad jer je to još veće psihičko trganje. Policija uzima obični blok i popisuje te bismo mi trebali otići dati izjavu u policijsku stanicu, ali nas niko nikada nije pozvao da damo izjavu. Nažalost, aktivisti u BiH su prepušteni sami sebi jer država neće zaštititi ničija prava. Prava žrtava, prava LGBT zajednice i žena se sama moraju uzeti. Tek kada do toga dođe, bit ćemo zaštićeni. Do tada svi smo izloženi ovome. Za razliku od Srbije, u BiH nemamo organizovanih grupa koje napadaju aktiviste. Mi imamo pojedince koji iskaču, ali kako je krenulo imat ćemo i mi i skinheadse, nacionaliste i ostale 'patriote' koji će napadati jer aktivisti vrijeđaju državu", rekao je Ćudić.
Uprkos svemu ne planiraju odustati od borbe za suživot i bolju budućnost BiH.
"Mi kada smo počinjali rad kazali smo da je BiH država nasilja i država koja kontinuirano gradi kulturu nasilja. Tada smo bili svjesni da ovdje zbog ideja i mišljenja možete 'platiti', a pitanje nenasilja je pitanje naše djece. Jer nastavljamo živjeti u entitetskom nasilju i nasilju etničkog aparthejda", kazao je Ćudić.
Bez kazni za počinioce
Meta napada nerijetko su bili i aktivisti koji se bore za prava LGBT populacije. Koordinatorica Sarajevskog otvorenog centra Lejla Huremović istakla je kako u nekim slučajevima reakcija policije nije toliki problem koliko je problem kada slučaj dođe do suda i tužilaštva te ne krene dalje.
"Primjer je i napad na učesnike festivala Merlinka 2014. godine kada je 14 maskiranih osoba ušlo u kino Kriterion i napalo učesnike. Policija je tada uradila svoj dio posla, ali je slučaj ostao na sudu i tužilaštvu. Tu koči jer slučajevi ne idu po hitnosti već kako dođu na red, a veliki je broj slučajeva. Sve ide polako i nemamo brzih rezultata ni kazne za počinioce na koje bismo se mogli pozvati, niti možemo dalje raditi na suzbijanju nasilja i diskriminacije", rekla je Huremović za Klix.ba.
Borba nije uzaludna
Poručuje kako se, uprkos nasilju koje aktivisti doživljaju, ne smiju prestati boriti jer bi u tom slučaju sve bilo uzaludno.
"Moramo se nastaviti glasno i jasno boriti protiv nasilja i diskriminacije, što nas bude više puno lakša će biti borba. Nije uzaludna i svaka borba dovodi do nekih promjena", zaključila je Huremović.
