Alma Čolo: Moj najveći doprinos BiH je što su aktivnosti iz RS-a proglašene neustavnim
Naglašava kako će SDA u naredne četiri godine donositi reformske zakone i postizati kompromise, ali ne odgovara na pitanje na koji način planiraju to postići s obzirom na to da je nastavak blokada koje smo gledali u prethodne četiri godine vrlo izvjesan.
Govoreći o izmjenama Izbornog zakona BiH kaže da međunarodna zajednica ne razumije zašto je političarima u BiH teško doći do rješenja, ali i da građane ne treba zamarati o načinima na koji se može riješiti ovo pitanje. Tehničke izmjene, koje je nametnuo visoki predstavnik, kaže da će osigurati poštenije izbore, dok za političke izmjene, od kojih je Christian Schmidt odustao, navodi da je SDA pokazala svoj stav. Na pitanje kako će spriječiti eventualno donošenje istog, ističe da je SDA bila na protestima protiv njihovog donošenja te da su jasno kazali OHR-u šta misle.
Razgovarali smo i o legitimnom političkom predstavljanju te pozitivnim stvarima koje je uradila kao parlamentarka u prethodne četiri godine. Posebno je ponosna na to što je uspjela očuvati nadležnosti BiH, ali i na rad u parlamentarnoj komisiji koja se bavi problemima u pravosuđu, pogotovo jer je 10 godina bila tužiteljica.
Često ističete da je nemoguće izboriti se za potrebne reformske zakone u Parlamentu BiH zbog opstrukcija HDZ-a i SNSD-a. Imate li ideju kako pokrenuti državu u narednom mandatu? Imate li neki plan za donošenje evropskih reformskih zakona u vidu lobiranja i pozitivnih pritisaka ili će građani još četiri godine slušati da se ništa ne može uraditi po pitanju evropske perspektive BiH?
Smatram da bi bilo strašno da građani još četiri godine slušaju da se ništa ne može uraditi po pitanju evropske perspektive BiH. Evropska perspektiva Bosne i Hercegovine ima široki konsenzus u Bosni i Hercegovini. To je pokazano prilikom zaključenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom Unijom, to je pokazano izvršavanjem velikog broja obaveza prilikom liberalizacije viznog režima, to je pokazano davanjem odgovora na veliki broj pitanja iz Upitnika Evropske komisije nakon podnošenja aplikacije za članstvo.
SDA naravno ima plan za naredne četiri godine. Raditi na ispunjavanju ključnih prioriteta EK, usvajati reformske zakone, razgovarati sa svim akterima političkih procesa, postizati kompromise. Postizanje kompromisa u prethodnom mandatu je bilo svedeno na minimum usljed blokada državnih i federalnih institucija, usljed miješanja susjednih zemalja u unutrašnje odnose u BiH, usljed podrške Ruske Federacije secesionističkoj politici Milorada Dodika. Smatramo da ovakve retrogradne politike ne donose dobro nikome u Bosni i Hercegovini. Mi živimo zajedno, upućeni smo jedni na druge i moramo se dogovarati. Institucije Bosne i Hercegovine su institucije ove države u kojima izabrani predstavnici naroda i građana ove zemlje treba da rade zajedno da nam svima bude bolje. Obećanja svih političkih partija koje izlaze na izbore je osiguranje boljeg života građana koji ih biraju. Stoga u narednom periodu ne smije biti blokada, ne smije biti nerada i pasivnosti. Moramo raditi duplo brže da bismo dostigli propušteno. Mislim da će nam u tome pomoći i predstavnici međunarodne zajednice, SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Evropske Unije, jer je i njihov interes stabilan i siguran region Zapadnog balkana kome pripadamo.
Kakav prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH ćete vi podržati u Parlamentu BiH ukoliko ponovo osvojite mandat? Da li imate konkretno i racionalno rješenje/prijedlog za deblokadu Federacije BiH i izborne reforme koje bi predložili Schmidtu ili u Parlamentu BiH?
Nesporno je da BiH mora izvršavati međunarodne obaveze. Moramo uskladiti Ustav Bosne i Hercegovine i Izborni zakon BiH sa presudama Evropskog suda za ljudska prava. To je glavni prioritet ustavne i izborne reforme. Neshvatljivo je da u evropskoj zemlji, koja pretenduje da bude demokratska i pravna država jedan Jevrej ili Rom ne mogu biti kandidati za određene pozicije na izborima. Ili Bošnjak iz entiteta RS, odnosno Srbin i Hrvat iz entiteta Federacija BiH, ili građanin BiH koji ne želi da se izjasni na etničkoj osnovi. Ovo demokratska Evropa uopće ne razumije, ne razumiju zašto nam je tako teško doći do rješenja. I dalje ćemo insistirati na provedbi ovih presuda. Ne smijemo zamarati građane sa beskorisnim raspravama kako to uraditi. Jednostavno to se mora uraditi što prije. Brisel nam je dao rok najkasnije šest mjeseci poslije konstituisanja vlasti. Imamo konkretno i racionalno rješenje za ustavnu reformu i deblokadu institucija na federalnom nivou. Ta smo rješenja predlagali u Evropskoj komisiji i spremni smo ih opet predložiti u Parlamentu BiH i visokom predstavniku.
Bili ste na više razgovora u Delegaciji EU i sa Christianom Schmidtom, koji se odnose na tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, koje je visoki predstavnik i donio. Kako ste vi shvatili te izmjene, odnosno šta one znače u praktičnoj primjeni, laički objašnjeno građanima?
Izmjene Izbornog zakona koje je donio visoki predstavnik Christian Schmidt su dobre, ali nisu dovoljne za potpuni integritet izbornog procesa. Sigurna sam da će ove izmjene doprinjeti da izbori 2. oktobra budu pošteniji i da rezultati izbora odražavaju stvarnu volju birača. Ove izmjene treba da doprinesu smanjenju govora mržnje u predizbornoj kampanji, zabrane zloupotrebu javnih sredstava od strane izabranih zvaničnika koji su kandidati na izborima kao što su službena vozila, vozači i sl., onemoguće koruptivne aktivnosti koje se odnose trgovinu mjesta u biračkim odborima. Kazne za kandidate na listama, članove biračkih odbora i same političke partije su znatno povećane i kreću se u rasponu do 30.000 KM. Stoga smatram da će ponašanje političkih subjekata biti znatno opreznije i da se ovim izmjenama djeluje i preventivno i represivno. Sprečava nezakonito postupanje, ali omogućava i rigorozno kažnjavanje za povrede Izbornog zakona.
Radi li SDA u ovom trenutku bilo šta da spriječi rješenja koja je prvobitno predložio Schmidt (cenzus od tri posto ili moguće slične prijedloge s istim rezultatom), a koja bi značila praktičnu primjenu ideje o etničkom, a ne građanskom, predstavljanju u Domu naroda FBiH?
SDA je učestvovala na protestima pred Uredom visokog predstavnika kada se u javnosti pojavio nezvanični prijedlog izmjena Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona. Nakon toga naša delegacija je bila na razgovoru sa Visokim predstavnikom kada nas je upoznao da će nametnuti samo paket integriteta izbornog procesa, a da će sa ovim drugim izmjenama sačekati da se politički akteri dogovore. Krajem augusta delegacija SDA je na poziv Ureda OHR razgovarala sa savjetnicima Visokog predstavnika i iznijeli smo naša pravna stajališta. Upoznali smo ih sa našim stavom da smo saglasni sa mehanizmima deblokade Federacije i Ustavnog suda Federacije. To su dobre stvari, jer Ustav Federacije sadrži određene rokove za konstituisanje vlasti, ali ne sadrži mehanizme deblokade, ne sadrži rješenja šta uraditi kada funkcioneri Federacije ne postupaju u ovim rokovima. Međutim, uvođenje cenzusa od tri posto za izbor delegata u Dom naroda Federacije bi proizvelo nove diskriminacije i dovelo do jačanja etničkog principa u BiH. Za to ne postoji pravni osnov niti u jednoj presudi Ustavnog suda BiH, niti presudama međunarodnih sudova. Čak naprotiv! Iz svih rezolucija Vijeća Evrope i presuda Suda iz Strazbura proizilazi obaveza BiH da etnički princip predstavljanja u organima vlasti zamijeni građanskim.
Kada se govori sporazumu u Mostaru, termin "legitimno političko predstavljanje" SDA i HDZ tumače različito (prvi ističu da je riječ o pravu građana da izaberu predstavnika iz hrvatskog naroda, drugi da je riječ o pravu Hrvata da ga sami izaberu), međutim kada se ovaj termin upotrijebi u bilo kojem drugom kontekstu danas, probosanski politički blok zajedno sa SDA je odlučan protiv uvrštavanja takvog termina u zvanične dokumente. Da li je to dokaz da je SDA pogriješila 2020. u Mostaru? Zašto se tada pristalo na taj termin, a sada ne? Jasno da je tada postojala potreba za kompromisom kako bi se otkočili izbori u Mostaru, no i danas postoji potreba da se odblokira Federacija BiH pa je SDA ipak svjesna da ne smije i ne treba prihvatiti "legitimno političko predstavljanje"?
Političke stranke koje su opozicija SDA često nas okrivljuju za potpisivanje Mostarskog sporazuma kao pravljenja određenog ustupka HDZ-u. Nikakav ustupak sa ovim sporazumom nije napravljen HDZ-u. U Sporazumu se govori o "implementaciji svih presuda Ustavnog suda BiH i Suda iz Strazbura, o provedbi svih preporuka OSCE/ODIHR i Venecijanske komisije u skladu sa evropskim standardima i izmjenama Izbornog zakona kako bi se osiguralo legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim nivoima, u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, kao i osiguralo aktivno i pasivno biračko pravo svakog građanina na cijeloj teritoriji BiH“. Ovo nije moja interpretacija, ovako doslovno stoji u Sporazumu. Legitimno političko predstavljanje je predstavljanje onih građana koji su vaša izborna baza. Ako građani Federacije glasaju za dva člana Predsjedništva od kojih je jedan Bošnjak i jedan Hrvat, onda oni koji budu izabrani predstavljaju sve građane Federacije, kao svoje izborne baze. Kao što je nedavno rekao član Posmatračke misije Vijeća Evrope, Lord Simon Russell, oni moraju predstavljati građane koji su glasali za njih, one koji nisu glasali za njih i one koji uopće nisu izašli na izbore. To je legitimno političko predstavljanje i tu za nas ne postoji dilema.
Članica ste Privremene istražne komisije Predstavničkog doma za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama. Završen je izvještaj o stanju u bh. pravosuđu i radu Komisije, koji je Vaš direktni doprinos tom radu?
U radu Privremene istražne komisije za ispitivanje stanja u pravosuđu sam aktivno radila više od dvije godine. Bila sam jedini predstavnik političke partije koja čini poziciju na državnom nivou. SNSD i HDZ nisu dali svoje predstavnike u ovu komisiju iako ih je na to obavezivao Zaključak Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Čak su onemogućavali i njeno konstituisanje. Svi ostali članovi komisije su bili predstavnici opozicionih političkih partija iz Federacije i RS. SDA niti jednog trenutka nije imala dilemu kod predlaganja svog člana u Istražnu komisiju, jer smatramo da bez efikasnog, nezavisnog i nepristrasnog pravosuđa nema ni pravne države. Kao bivša tužiteljica nakon 10 godina provedenih na toj funkciji sam imala djelimična saznanja o stanju u pravosuđu, ali sam se za svaku sjednicu morala posebno pripremati. Na skoro 40 sjednica koje smo održali, saslušali smo uz prisustvo medija na desetine sudija, tužilaca, advokata, univerzitetskih profesora, predstavnika novinarskih udruženja, stečajnih upravnika, građana koji su podnijeli svoje predstavke i koji su izrazili želju da svjedoče pred Komisijom. Za svaku sjednicu sam se posebno pripremala jer ne možete postaviti ista pitanja glavnom tužiocu Tužilaštva BiH i nekom advokatu ili univerzitetskom profesoru ili čak predsjedniku VSTV-a. Na svakom saslušanju sam postavljala po nekoliko pitanja iz oblasti za koju sam ja mislila da je problem u trenutnoj situaciji u pravosuđu. Smatram da sam dala značajan doprinos u radu Istražne komisije o čemu sigurno mogu govoriti moje kolege koje su sa mnom radile na ovom poslu. Na rad u ovoj komisiji sam posebno ponosna. Ako njen rezultat bude barem malo efikasnije pravosuđe, biću zadovoljna.
Koji su Vaši konkretni doprinosi i uspjesi koje ste ostvarili tokom mandata u Parlamentarnoj skupštini BiH?
Smatram da je moj najveći uspjeh rad na očuvanju nadležnosti države Bosne i Hercegovine i očuvanju institucija BiH koje su stvorene u dugotrajnim i kompleksnim reformama od Dejtona do danas. Naime, u prethodnom mandatu smo bili suočeni sa nizom secesionističkih aktivnosti RS-a koje su išle u pravcu oduzimanja državne imovine Bosne i Hercegovine, razbijanja Oružanih snaga, razbijanja finansijskog sistema i Uprave za indirektno oporezivanje, VSTV-a, policijskih agencija na državnom nivou SIPA-e i OSA-e, pravosudnih institucija Tušilaštva i Suda BiH.
Ove aktivnosti su zahtijevale pravni odgovor. S obzirom na to da nije uslijedio adekvatan odgovor pravosuđa BiH Ustav Bosne i Hercegovine nam je davao mogućnost da kao poslanici u Parlamentu tražimo ocjenu takvih aktivnosti pred Ustavnim sudom BiH. Ovdje se radilo o veoma delikatnim pravnim procesima koje sam pokrenula zajedno sa kolegama u Parlamentu. Pravni tim SDA na čijem sam čelu, zajedno sa našim članom Predsjedništva gosp. Šefikom Džaferovićem radio je na pripremi ovih zahtjeva, kompletiranju dokumentacije i podnošenju zahtjeva Ustavnom sudu BiH. Svi naši zahtjevi do sada su pozitivno riješeni, a secesionističke aktivnosti entiteta RS proglašene neustavnim. Mislim da je to moj najveći doprinos u prethodnom mandatu.
