Ashdownovo pismo iz 2005. demantuje tvrdnju da visokog predstavnika mora imenovati Vijeće sigurnosti
Većina političara u Republici Srpskoj je saglasna da Vijeće sigurnosti mora odobriti imenovanje visokog predstavnika. Takvog mišljenja je i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine i čelnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik.
Između ostalog, poručio je da Christian Schmidt kao novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini neće biti legitiman za Republiku Srpsku ako njegovo imenovanje ne potvrdi Vijeće sigurnosti.
Dodik insistira na odobrenju Vijeća sigurnosti jer je svjestan da njegovih pet stalnih članica odlučuje konsenzusom. To znači da mora postojati saglasnost Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Francuske, Rusije i Kine o bilo kojem pitanju. Ako bilo koja od ovih država uloži veto na neku odluku, ona se ne može provesti.
Shodno tome, Dodik prije svega računa da Rusija ne bi bila saglasna s imenovanjem Schmidta za novog visokog predstavnika te zbog toga tvrdi da je potrebna odluka Vijeća sigurnosti. To su 3. juna poručili i iz Ambasade Rusije u Bosni i Hercegovini.
Ashdownovo pismo demantuje Dodika i Ambasadu Rusije
Međutim, ako je suditi prema pismu bivšeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna iz 29. decembra 2005. godine, onda ovi navodi nisu tačni. Pismo je upućeno Vijeću sigurnosti u trenutku kada je za Ashdownovog nasljednika na funkciji visokog predstavnika izabran Christian Schwarz-Schilling.
U pismu je naglasio da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC), koje čine SAD, Kanada, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Rusija, Japan, Predsjedništvo Evropske unije, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC), koju predstavlja Turska, već imenovao novog visokog predstavnika.
"Pišem vam povodom nedavnog sastanka Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), kako bih vas obavijestio da je Christian Schwarz-Schilling iz Njemačke izabran da me naslijedi na funkciji visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini", napisao je Ashdown.
Potom je Ashdown ukazao na to da bi Vijeće sigurnosti trebalo razmotriti ovo imenovanje. Dakle, nije riječ o obaveznom davanju saglasnosti za imenovanje.
"Obaviješten sam da bi ovu informaciju trebalo proslijediti Vijeću sigurnosti na razmatranje i moguće postizanje dogovora", potcrtao je.
Ashdown je u pismu naveo i to da je već utvrđen datum primopredaje dužnosti.
Pravni stručnjak Enver Išerić tvrdi da imenovanje visokog predstavnika ne vrši Vijeće sigurnosti UN-a.
"Postoji Rezolucija Vijeća sigurnosti 1031 iz 15. decembra 1995. godine, u kojoj se u tački 26. odobrava uspostavljanje visokog predstavnika i kojom se prihvataju zaključci Londonske konferencije održane 8. i 9. decembra 1995. (PIC), a jedan od zaključaka Londonske konferencije je i imenovanje visokog predstavnika. Znači, prvog visokog predstavnika je imenovao PIC, a ne Vijeće sigurnosti. Niti je traženo, niti je potrebno njegovo potvrđivanje u Vijeću sigurnosti UN-a. Konferencija je uspostavila i Upravni odbor PIC-a, a njim predsjedava visoki predstavnik", naglasio je Išerić.
Podsjećamo, Christiana Schmidta je za novog visokog predstavnika predložila Njemačka, a trebao bi naslijediti Valentina Inzka, koji je na ovoj poziciji od 2009.
Potvrđena optužnica protiv uhapšenih u akciji "Rapid" kod kojih je pronađeno 75 kilograma spida
