"Dakle, tu enigmu su riješili istaknuti profesori i istraživači Univerziteta u Harvardu, početkom 30-ih godina, prošlog stoljeća, koji su istraživali, razgovarali i snimili 19 epova od pjesnika Avde Međedovića, i koji su ovog nenadmašnog “Pjevača priča” (kako ga je nazvao dr. Albert Lord), vrednovali, da je nadmašio u svojim pjevanjima jednog legendarnog Homera. Da to nisu rekli i argumentirano potvrdili vrhunski stručnjaci s Harvarda, to Bošnjaci danas ne bi mogli drugima dokazati i šire elaborirati, upravo zbog presije u kojoj žive u vrtlogu ralja između Srbije i Crne Gore", kazao je Krcić.
Kako što ističe Krcić, nažalost, u posljednje dvije decenije, s književne scene su u vječnost otišli brojni znalci Avdovog djela, kao što su: Alija Isaković, dr. Muhsin Rizvić, dr. Mehmedalija Bojić, dr. Rasim Muminović, akademik Alija Džogović, akademik Jašar Redžepagić, književnik Zaim Azemović, dr. Munib Maglajlić, koji su ostavili značajne rasprave i studije o ovom stvaraocu, ali one su rasute po brojnim časopisima i zbornicima.
Međedovićevim epom, američki profesori su riješili tzv. homersko pitanje, tvrdi Krcić. Kako su istraživači zapazili, u više od 100.000 stihova, Avdo Međedović je predstavio sasvim inovativan doživljaj bošnjačkog epskog svijeta.
