Predrag Raosavljević, predstavnik Institucije ombudsmena BiH, naveo je da je cilj konferencije afirmacija LGBT grupe i institucija iz BiH, Srbije i Hrvatske u zaštiti njihovih prava.
"Homofobija je kao i ekološki problem, ona ne poznaje granice i to je jedna vrsta društvene kontaminacije koja sprečava razvoj demokratije i zaštite ljudskih prava“, upozorila je Zorica Mršević, naučna savjetnica u Institutu društvenih nauka Srbije.
Prema njenim riječima, homofobija je jedan veliki iracionalni strah od nepoznatog i to je stereotip koji treba razbijati.
"LGBT osobe nisu opasnost po društvenu zajednicu i građanima treba predočiti naučne činjenice. To je pitanje koje treba uvesti u obrazovni sistem, kako bi mladi ljudi znali da se u svijetu 10 posto ljudi rađa kao takvi, da to nije plod greške u obrazovanju“, pojasnila je Mršević.
Istakla je da je „aždaja mržnje višeglava i da ona nije usmjerena ne samo na LGBT osobe, nego i pripadnike drugih naroda, rodnih skupina, a niko ne želi da ima aždaju mržnje u svojoj kući“.
Dodala je da se to stanje treba mijenjati počevši od promjene obrazovnog sistema, promjene zakona, javnim debatama.
"Nedopustivo je da nam iz godine u godinu stasaju hiljade mladih ljudi koji misle da time što batinaju druge i drugačije, pokazuju da vole svoju državu, vjeru i naciju“, naglasila je Mršević.
Tatjana Vlašić, savjetnica Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, u svom izlaganju osvrnula se i na netom okončani referendum u Hrvatskoj nakon kojeg će se brak kao zajednica muškarca i žene definisati ustavom.
"Demokratija je važna, ali ona ne bi smjela da omogući da većina odlučuje o opsegu prava manjina", upozorila je Vlašić.
Prema njenim riječima, diskriminatorne odredbe koje će na ovaj način biti ustavom utvrđene prema LGBT osobama, u Hrvatskoj će se pokušati djelimično prevazići Zakonom o istospolnim zajednicama, koji je Vlada uputila u Sabor.
Uprkos tome, Mršević smatra da će posljedice referenduma u Hrvatskoj ohrabriti sve one koji u regionu smatraju „da neki nemaju pravo da imaju ljudska prava“.
"Ako smijem da komentarišem dešavanja u tuđoj državi, onda ću reći da taj referendum nije ni smio biti raspisan, jer su ti rezultati nešto što se više ne tiče samo Hrvata i Hrvatske. On će imati loš regionalni utjecaj, jer ako nama susjedna država, članica Evropske unije, legalizuje kroz ustav diskriminaciju, na koga mi možemo tražiti da se naši građani ugledaju“, navela je Mršević.
Rezultat referenduma u Hrvatskoj, kako smatra Raosavljević, imat će dalekosežne negativne posljedice u regionu u pogledu diskriminacije LGBT osoba.
"Time su pogažene evropske vrijednosti o ravnopravnosti svih osoba. To pitanje je bilo pogrešno iznositi na referendum u vremenu kada društvo nije dovoljno edukovano da su članovi LGBT zajednice isti kao i svi drugi, da njihove seksualne orjentacije nisu bolest i da trebaju uživati standarde u domenu ljudskih prava, kao i svi ostali“, istakao je Raosavljević
