Bh. birokratski labirint je najteži osobama s invaliditetom, izlaz im moraju omogućiti institucije
Pitanje prava osoba s invaliditetom je pitanje ljudskih prava, što znači da se ne smiju tretirati kao oni koji imaju "posebne potrebe", već da se moraju tretirati kao i ostali građani. Bosna i Hercegovina se ratifikacijom Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom obavezala da će zakonski omogućiti institucionalnu jednakost ove populacije.
Na to su napomenuli u Instituciji ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine. Uprkos tome, kako su istakli, neprilagođenost institucija još postoji, što za posljedicu ima nemogućnost ostvarivanja drugih prava. Riječ je o diskriminaciji koja predstavlja kršenje ustava i zakona.
"Prilagođenost javnih institucija osoba s invaliditetom je pitanje pristupačnosti, a pristupačnost je ključni uslov ostvarivanja drugih prava s invaliditetom. Upravo u ovom aspektu postoje problemi osoba s invaliditetom. Problemi se dodatno usložnjavaju u odnosu na vrstu invaliditeta, pa se tako slijepe osobe više susreću s arhitektonskim barijerama, dok se gluhe i nagluhe osobe susreću s komunikacijskim preprekama, ali je suština da su sve osobe s invaliditetom suočene s nepristupačnim institucijama, ali i javnim prostorima općenito", naglasili su u Instituciji ombudsmena za ljudska prava.
Njihova je ocjena da institucije nisu dovoljne pristupačne, što su naveli i u izvještaju o ovom pitanju u radu zakonodavnih tijela. UN je prije nekoliko godina ukazao da Bosna i Hercegovina nema sveobuhvatnu strategiju pristupačnosti, kao ni zakone sa učinkovitim sankcijama zbog kršenja prava osoba s invaliditetom. Zamjerka je i to što im nisu prilagođeni ni elektronski mediji. Situacija je ostala nepromijenjena.
U Instituciji ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine su kao ključnim ocijenili to da se institucije lokalne vlasti prilagode osobama s invaliditetom.
"Od ključne je važnosti da javne institucije na lokalnom nivou, kroz koje se ostvaruje najviše prava, ali i druge institucije otklone arhitektonske barijere, prilagode informisanje i pruže dodatnu pomoć osobama s invaliditetom", naglasili su.
Uslov za članstvo u EU
Jedan od uslova da Bosna i Hercegovina postane članicom Evropske unije jeste socijalna uključenost koja podrazumijeva i:
-
Modernizaciju sistema socijalne zaštite, prvenstveno za porodice sa djecom, penzionere i osobe s invaliditetom;
-
Pristup zdravstvenoj zaštiti održavanjem osnovnih zdravstvenih usluga svim građanima;
-
Unapređenje planiranja budžeta u svim agencijama zaduženim za društvenu koheziju, osiguravanjem minimalnog nivoa prihoda za ugrožene kategorije stanovništva.
EU je u u Bosni i Hercegovini trenutno posvećena unapređenju životnih uslova najugroženijim kategorijama stanovništva, među kojima su i osobe s invaliditetom. Bivši šef Delegacije u EU Lars-Gunnar Wigemark je i prije nego što će Unija dati mišljenje o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u EU istakao da će pitanje najugroženijih kategorija stanovništva biti jedno od ključnih.
I u ovogodišnjem izvještaju Evropske komisije je navedeno da su osobe s invaliditetom i dalje među najugroženijima, što se ogleda i u pitanju (ne)pristupačnosti institucija. Bosni i Hercegovini su date konkretne preporuke po ovom pitanju.
"Država treba da pređe sa pristupa zasnovanog na statusu (prioritet imaju ratni veterani i civilne žrtve rata) na pristup zasnovan na potrebama s jedinstvenom definicijom invaliditeta i usklađenim kriterijima za invaliditet, pravima i standardima socijalne zaštite širom zemlje. Vijeće za osobe s invaliditetom treba dalje da se angažuje u svim relevantnim procesima. Vlasti moraju poboljšati prikupljanje podataka, uključujući rodno razvrstane podatke", obrazložili su u Evropskoj komisiji.
Postoje pomaci u ostvarivanju pristupačnosti institucija osobama s invaliditetom, ali oni nisu dovoljni kako bi ova populacija zaista bila jednaka s ostalim kategorijama stanovništva.
