Bihaćka izvorišta se najviše zagađuju iz Plitvica u Hrvatskoj i aerodroma Željava
Početkom septembra, nakon nekoliko dana intenzivnijih oborina, iz Zavoda za javno zdravstvo USK saopćili su da je voda u bihaćkim vodovodnim cijevima fekalno zagađena te su pozvali na korištenje flaširane vode. Takvo saznanje je uznemirilo stanovnike grada na Uni.
Iz JP Vodovod Bihać jučer su se oglasili saopćenjem za javnost u kojem su naveli da je Hrvatski zavod za javno zdravstvo u Zagrebu uradio analizu sirove vode s izvorišta Klokot i pitke vode iz vodovodne mreže s punkta na Ozimicama iz septembra te su prezentirali rezultate ispitivanja.
Naveli su da je voda prema svim provedenim analizama u potpunosti ispravna za piće.
"Zavod za javno zdravstvo USK u sklopu svojih laboratorija može uraditi samo fizičku, hemijsku i mikrobiološku analizu vode. Oni nemaju mogućnost da ispituju policiklične aromatske ugljikovodike, teške metale i sl. Zavod je u prvom momentu rekao da postoji mogućnost da se ove tvari nalaze u našoj vodi, ali oni nisu imali mogućnost da to i ispitaju, što je izazvalo reakcije u našoj javnosti. Mi smo uzorak od 11. septembra s izvorišta Klokot i uzorak iz vodovodne mreže poslali u Hrvatski zavod za javno zdravstvo na analizu. Ispitivani su aromatski ugljikovodici, fenoli i pesticidi i utvrđeno je da je voda ispravna i odgovara odredbama pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. Dakle, ove opasne materije nisu pronađene na izvorištu i mreži, ni sada, niti ikada prije", rekao je za naš portal Damir Felić, direktor JP Vodovod.
On ističe da su se problemi sa zagađenjem vode redovno bilježili proteklih godina, ali i da će se nastaviti javljati ubuduće prilikom intenzivnijih oborina ili topljenja snijega. Prema provedenim analizama i studijama, nekoliko je razloga zbog kojih Bišćani imaju često zagađenu vodu.
Na osnovu studije "Projekt zaštite izvorišta Klokot i Privilica" koju je radio Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu 2004. godine, identificirani su sljedeći zagađivači: stalno naseljeno stanovništvo i turisti na području BiH i Hrvatske, primarno na području Nacionalnog parka Plitvička jezera, zatim vojni aerodrom Željava, Granični prijelaz Izačić i saobraćajnice, kamenolomi i pozajmišta šljunka, deponije te odlagališta čvrstog otpada, kao i brojni drugi zagađivači.
"Nacionalni park Plitvička jezera najveći je zagađivač, budući da u njega dolazi blizu milion turista godišnje, a nemaju prečistač otpadnih voda. Voda iz Plitvica dolazi do nas jer je riječ o kraškom terenu. Od Plitvica kompletan sistem do Klokota je povezan podzemnim tunelima i kanalima gdje je utvrđeno da dio vode stiže i do Klokota. Također, pošto je aerodrom Željava bio vojni objekt, niko ne zna stvarno stanje dok se ne ispitaju kompletne podzemne instalacije i brojne druge stvari. Moralo bi se snimiti kompletno stanje i u tu svrhu izdvojiti značajna sredstva. Dakle, tu bi morale sarađivati naša država i Republika Hrvatska", kaže Felić.
On napominje da su u navedenoj studiji pobrojani svi štetni elementi koji bi mogli uzrokovati da određene otpadne čestice dođu do izvorišta Klokot, ali i da je na osnovu studije pripremljena inicijativa u kojoj bi se, kroz određenu prekograničnu saradnju s Vladom Republike Hrvatske, iznjedrila sredstva za saniranje divljih deponija i zagađenja koja dolaze s obje strane granice, te provjerilo koliko kompleks Željave utječe na bihaćka izvorišta.
"Cijena tog projekta iznosi blizu 700.000 eura za preliminarna istraživanja, a onda bi se krenulo i u druge realizacije s obje strane granice, što podrazumijeva dodatna novčana sredstva. Konkretne aktivnosti na tom planu već su vršene na nivou države BiH i Republike Hrvatske. Recimo, Hrvatska je, koliko je meni poznato, sanirala određene dijelove aerodroma Željava. Pored toga, Grad Bihać će pokušati inicirati i drugu vrstu saradnje s Gradom Gospićem i NP Plitvička jezera kroz IPA fondove, kako bismo rješavali ova pitanja, a i tu smo već započeli neke stvari", rekao nam je Jasmin Stambolija, šef Službe za komunalne djelatnosti, vode, zaštitu okoliša i inspekcijske poslove Grada Bihaća.
Pored aktivnosti koje bi trebalo da provedu vlasti u Republici Hrvatskoj, za rješenje problema u Bihaću navodi se gradnja fabrike vode na izvorištu Klokot.
"Mi sada zahvatamo vodu iz izvorišta koju hlorišemo i kao takvu distribuiramo svojim korisnicima za piće. Međutim, prilikom oborina dolazi do zamućenja. Takve poremećaje možemo riješiti samo gradnjom fabrike vode, odnosno postrojenja za prečišćavanje pitke vode. Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća bilo je inicijativa da se i krene u tom smjeru, odnosno da Grad Bihać izdvoji neka sredstva u tom pogledu. Prvi korak u tom smjeru je izrada idejnog projekta. I mi bismo iz Vodovoda pokušali osigurati određena sredstva kako bi se napravilo projektno rješenje fabrike vode na izvorištu Klokot koje od 70 do 80 posto snabdijeva naše korisnike vodom te da vidimo koliko bi koštala cjelokupna investicija", kaže Felić.
On ističe da će se prema Nadzornom odboru preduzeća krenuti upravo s tom inicijativom, ali i prema Gradskom vijeću, kako bi osigurali potrebna sredstva za implementaciju projekta.
