Bolest bubrega: Uzrok, simptomi i zašto je mnogi nazivaju "tihim ubicom"

Njihova najvažnija uloga je održavanje ravnoteže vode u organizmu što znači da su povezani sa svim vitalnim organima te je njihov pravilan rad nužan za zdravlje tijela. Kada bubrezi pravilno rade, održava se zdrava ravnoteža krvnog volumena i elektrolita u tijelu.

Bolest bubrega se obično pojavljuje uz jasno izražene simptome, ali ponekad se ti simptomi mogu zamijeniti za druge abdominalne probleme.

Prvi simptomi bolesti bubrega su bolovi u donjem dijelu leđa, poteškoće s mokrenjem te promjena boje urina.

"Bolesti bubrega su izuzetno česte i predstavljaju globalni javnozdravstveni problem. Procjenjuje se da čak 10 do 15% odrasle populacije u svijetu ima hroničnu bubrežnu bolest. To znači da više od 850 miliona ljudi širom svijeta živi sa oštećenjem bubrega a to je više nego broj oboljelih od dijabetesa i hroničnih plućnih bolesti zajedno", kaže za Klix.ba dr. Vedad Herenda, specijalista interne medicine i subspecijalista nefrologije.

"Koliko raste broj bubrežnih bolesti najbolje govore statistički podaci. U poslednjih 30 godina, broj smrtnih slučajeva usljed hronične bubrežne bolesti u svijetu porastao je za nevjerovatnih 134%. Tako se hronična bubrežna bolest sa 17. mjesta po smrtnosti 1990. godine popela na 12. mjesto danas. Prema predviđanjima, do 2040. godine HBB će postati peti vodeći uzrok smrti u svijetu", nastavlja Herenda.

Najčešće bolesti bubrega koje se javljaju kod ljudi su bakterijska upala bubrega, hronična bolest bubrega, nikturija ili često mokrenje tokom noći, enureza ili mokrenje u krevet, inkontinencija, bubrežni kamenci te zatajenje bubrega, a najopasniji je svakako rak bubrega. Navedena stanja imaju različite uzroke ali su simptomi dosta slični.

Bolesti bubrega i kako ih prepoznati

Simptomi bolesti bubrega razlikuju se prema određenoj bolesti, ali i dijelu sistema bubrega koji je zahvaćen. Kada dođe do određene bolesti bubrega mogu se pojaviti tegobe s mokrenjem, a nerijetko postoje povezanosti i s mokraćnim mjehurom. Međutim, prvi simptomi se u većini slučajeva ogledaju u načinu mokrenja.

Uobičajeni simptomi bolesti bubrega su:

– groznica

– povišena tjelesna temperatura

– bolovi u donjem dijelu leđa

– bolovi pri mokrenju

– nekontrolisano ispuštanje mokraće

– slab mlaz mokraće

– često i obilno mokrenje

– promjena boje mokraće

Zdravi bubrezi kod odraslih stvaraju i izlučuju od oko 400 ml do 2.000 ml mokraće dnevno. Ako nastane bolest bubrega, može doći do oštećenja sposobnosti bubrega da koncentriše mokraću. U tom slučaju količina izlučene mokraće dnevno može biti i više od 2,5 litara. Vrlo velike količine mokraće su često znak šećerne bolesti odnosno visoke koncentracije glukoze ili smanjene koncentracije određenih hormona.

Bolesti bubrega u Bosni i Hercegovini

Procjenjuje se da u BiH oko 10% odrasle populacije ima neki oblik HBB – što bi značilo više od 300.000 ljudi. Najveći broj ovih bolesnika ne zna da ima hroničnu bubrežnu bolest i često se ona otkrije kada je u uznapredovaloj fazi.

"Prema podacima Godišnjeg izvještaja o nadomještanju bubrežne funkcije u Bosni i Hercegovini za 2023 godinu, na dan 31. decembra 2023. godine, u BiH je registrovano ukupno 2.694 pacijenta na nadomjesnoj bubrežnoj terapiji. U ovom broju pacijenti na hemodijaliznom tretmanu su zastupljeni sa 79,4% , pacijenata na peritonealnoj dijalizi ima 2.5%. Bolesnika koji imaju funkcionalni transplantirani bubreg je 18.1 %", ističe Herenda.

Kao i kod svake bolesti tako i kod bolesti bubrega ključ je prevencija koja se najbolje može postići zdravim načinom života, kontroli osnovnih hroničnih oboljenja i ranoj detekciji oštećenja bubrega. Zdrav način života podrazumijeva zdravu ishranu, dovoljan unos tečnosti, održavanje normalne tjelesne težine, redovna fizička aktivnost. Kada je riječ o zdravoj ishrani preporučuje se manje soli, manje industrijski prerađene hrane i manje masnoća.

"Posebno je bitan oprez s lijekovima koji mogu oštetiti bubrege. Tu želim skrenuti pažnju na opasnost od lijekova protiv bolova (analgetici) poput ibuprofena koji se koriste masovno i često nekritično. Redovni sistematski ljekarski pregledi kada se vrši testiranje uree i kreatinina u krvi te proteina u urinu. Kontrola faktora rizika je osnova za spriječavanje nastanka štete kod pacijenata sa hroničnim bolestima. Na prvom mjestu tu je kontrola krvnog pritiska što značajno smanjuje rizik od oštećenja bubrega. Potom je izuzetno važna kontrola šećera u krvi kod osoba sa dijabetesom", upozorava Herenda.

Hronična bubrežna bolest može pogoditi svakoga. Neke grupe stanovništva su u znatno većem riziku zbog svojih zdravstvenih, genetskih ili životnih okolnosti. Grupa sa velikim rizikom su oboljeli od šećerne bolesti. Dijabetes je najčešći uzrok oštećenja bubrega širom svijeta jer dovodi do promjena na bubrezima.

"U grupu sa velikim rizikom spadaju i pacijenti sa povišenim krvnim pritiskom jer hipertenzija oštećuje krvne sudove u bubrezima, remeti cirkulaciju što ubrzava propadanje funkcije bubrega. Takođe su i srčani bolesnici u grupi onih sa povišenim rizikom. Srčane bolesti i bubrežne bolesti su usko povezane – jedno pogoršava drugo.Izuzetno rizična grupa ljudi sa porodičnom historijom bubrežnih bolest kao što su neke nasljedne bolesti poput policistične bolesti bubrega. Oni koji često koriste nefrotoksične lijekove su u riziku od razvoja hronične bubrežne slabosti. Često upotrebljavani lijekovi protiv bolova nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (NSAID) kao što su ibuprofen i diklofenak, ako se koriste bez kontrole, mogu ozbiljno oštetiti bubrege. Osim nabrojanih, visok rizik za razvoj hronične bubrežne bolesti imaju i starije osobe jer funkcija bubrega prirodno opada s godinama, pa su stariji u većem riziku čak i bez drugih faktora", zaključio je Herenda.