Kako je za Fenu rečeno iz Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, trenutno su žarišta prijavljena i potvrđena na području općina: Nevesinje, Foča, Foča u FBiH, Pale, Goražde, Kalinovik, Mostar, Stolac, Čajniče, Bosansko Grahovo, Ilijaš, Prozor-Rama i Kalesija.
"Ukoliko su u mogućnosti vlasnici bi trebali zatvarati životinje u vrijeme aktivnosti vektora komarčića, zatim tretirati objekte u kojima se drže životinje registrovanim insekticidnim sredstvima, a životinje repelentnim sredstvima, prema uputi proizvođača i onemogućiti razmnožavanje komarčića uništavanjem mjesta pogodnih za njihovo razmnožavanje", navedeno je također iz Ureda.
Bolest plavog jezika je virusna i ne prenosi se kontaktom između životinja već virus prenose komarčići iz roda Culicoides.
Ljudi ne obolijevaju, ali se "plavi jezik" suzbija zbog uticaja na stočarstvo i zdravlje životinja.
Klinički znakovi bolesti najčešći su i najizraženiji kod ovaca, a kod goveda i koza u pravilu nastaje skrivena infekcija bez vidljivih kliničkih znakova.
Po riječima doktora veterinarske medicine iz Sanskog Mosta Izeta Kovačevića, bolest je trenutno raširena i u regionu.
Na području Sanskog Mosta je ima u svim mjestima i gotovo u svim stadima ovaca. U Unsko-sanskom kantonu se proširila uz Bajram vjerovatno usljed nekontrolirane trgovine zbog klanja kurbana, kazao je ovaj veterinar.
"Plavi jezik" je naročito pogodio ovce, manje goveda.
Kovačević naglašava da se zdrave jedinke mogu preventivno zaštititi odgovarajućim cjepivom.
Među oboljelim grlima smrtnost je od dva do 30 posto.
Ne obolijeva svaka jedinka, što zavisi i od imunog odgovora organizma.
'Plavi jezik' se u prvih sedam dana manifestuje veoma visokom tjelesnom temperaturom, životinje prestaju jesti, počinju sliniti, u težim slučajevima se upaljuju sluznice i nastaju čirići u usnoj šupljini. Jezik poprimi plavu boju, otekne toliko da viri iz usta, što stvara karakerističnu sliku po kojoj je bolest i nazvana. Nastane i upala mjesta na koži iz kojih izrasta papak, zbog čega se ovce otežano kreću.
Kod ženki se mlječnost značajno smanjuje.
"Razlog što se 'plavi jezik' manje raširio među govedima je, među ostalim faktorima, uzgoj u štalama u kojima se provodi dezinsekcija", kaže Kovačević.